Da nema pčela, teško bismo se voća najeli jer upravo ovaj mali insekt zaslužan je za većinu oploživanja cvjetova.

No njihov svijet je daleko zanimljiviji. Primjerice Ruđer Bošković dokazao je kako je upravo šesterokut idealan za izradu košnice – svi ostali oblici trošili bi više voska. Zbog njihove organizacije, znanstvenici počinju mijenjati i definiciju inteligencije kako bi uvrstila i ovu marljivu vrstu.

1. Medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode med već 150 milijuna godina i one su jedini insekt koji proizvodi hranu koju jedu ljudi. Također, vitalne su za ekosustav kao oprašivači.

2.Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti,što čujemo kao zujanje

3. Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.

4. Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u životu, a tijekom jednog leta ona posjeti 50-100 cvjetova.

5. Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje ‘izlete’.

6. Matica može živjeti i do pet godina (u rijetkim slučajevima i do 7 godina), a ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Ona je najproduktivnija u ljetnim mjesecima, kada polaže i do 2.500 jaja dnevno.

7. Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi kolonije mogli prepoznati.

8. Samo pčele radilice mogu ubosti, i to samo ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žalac, ali kako nikada ne napuštaju košnicu, nisu ni opasnost. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umre nakon što ubodu druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žalac ‘zakači’ za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele.

9. Medonosne pčele komuniciraju putem “plesa”.

10. Pčele se ne rode znajući praviti med. Mlade pčele sve nauče od starijih i iskusnijih.

11. Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.

12. Muške pčele se zovu trutovi. Uopće ne rade i nemaju žalce, a njihov jedini zadatak jeste parenje sa maticom.

13. Kolonija pčela sastoji se od 20.000 – 80.000 pčela i jedne kraljice.

14. Medonosne pčele znaju da je planeta okrugla, te mogu računati kutove i zakrivljenja kako bi se orijentirale.

15. Medonosne pčele dobiju ‘posao’ u košnici na osnovu svoje starosti:

1 – 2 dana starosti: provode dane čisteći ćelije, počinjući sa onom u kojoj su se rodile

3 – 5 dana starosti: hrane starije larve

6 – 11 dana starosti: hrane mlađe larve

12 – 17 dana starosti: proizvode vosak, prave ‘medne lončiće’, nose hranu i vrše pogrebne dužnosti

18 – 21 dan starosti: stražare na ulazu u košnicu, i štite ju od uljeza

22 dana, pa sve do smrti (40 – 45 dana): prikupljaju nektar, polen, vodu, oprašuju….

Kako pčele razvijaju novu maticu (kraljicu)?

Medonosne pčele razvijaju nove matice iz dva razloga: smrt prethodne matice, ili pretrpana košnica i razvijanje nove kolonije.

U svakom slučaju, medonosne pčele razvijaju novu maticu u 10 sljedećih koraka:

1. Pčele izgrade do 20 voštanih ‘kraljičinih’ ćelija.

2. Živa kraljica polaže oplođena jaja u svaku ćeliju (ili u slučaju smrti kraljice, neka postojeća jaja stara tri dana pretvorit će se u ‘stanice kraljice’ metodom u sljedećem koraku).

3. Mlade pčele hrane mlade ličinke posebno bogatom kremastom hranom, matičnom mliječi te produbljuju ćelije sve dok ne budu dugačke oko 25 mm.

4. Oko devet dana kasnije, prva ćelija se zapečati slojem voska.

5. Ako se nova kraljica razvija zbog prenapučenosti košnice, veliki roj pčela napušta košnicu, na čelu sa starijim pčelama. Stara kraljica se izgladnjuje kako bi se smanjila mogla odletjeti sa rojem u potrazi za novim mjestom za koloniju. Roj će često zastajati i slati izvidnicu da istraži okolinu. Izviđači ‘predlažu’ lokacije dok se konačno ne odabere samo jedna.

6. Nazad u prvoj košnici, nakon otprilike sedam dana prva novopečena matica napušta svoju ćeliju. Nova kraljica će morati donijeti odluku: ili će pobiti preostale matice koje su još uvijek u ćelijama, ili će sa sobom povesti mali roj pčela i započeti novu koloniju. Ako odluči otići, sljedeća matica će morati donijeti istu odluku… i sve tako dok se jedna ne odluči da ostane u košnici i pobije preostale potencijalne kraljice.

7. Mlada kraljica leti uokolo upoznavajući se sa svojim okruženjem.

8. Kraljica će se pariti sa do 20 trutova, a svi će umrijeti nakon parenja.

9. Nekoliko dana kasnije, nova kraljica će početi polagati oplođena jaja i to oko 2000 jaja po danu. Oplođena jaja postanu ženske pčele. Neoplođena jaja postaju novi trutovi. U bilo kojem trenutku u zdravoj košnici, postoji jedna matica, do 40.000 ženskih pčela i nekoliko stotina muških (trutova).

10. Ova kraljica će ostati u koloniji najmanje godinu dana, a nakon toga će i ona moći napustiti roj i započeti novu koloniju. Iako pčele žive samo 40 – 45 dana, matica može živjeti i do pet godina.

(Magazin.hr)

15 nevjerovatnih mednih činjenica

Komentari (0)