Pećina Orlovača - Prirodno dobro za turističke posjete

Pećina Orlovača spada u red najvećih i najljepših pećinskih sistema u Bosni i Hercegovini. Locirana je blizu magistralnog puta za Sokolac, kod mjesta Sumbolovac. Do Orlovače vodi makadamski put dužine oko jedan kilometar. U neposrednoj blizini je izvorište rječice Sinjave, u čijoj pozadini se nalaze visoke stijene brda Orlovača (1.056 m.n.v.)

Pećina je osvijetljena, u dužini od 560 metara dostupna za posjetioce, a temperatura je konstantno 9 stepeni. U periodu od 15. aprila do 15. oktobra pećina je otvorena od utorka do subote s tri obilaska dnevno (u terminima 9, 12 i 15 sati), a ostatak godine moguća je posjeta uz najavu. 

Vodič Mladen Samardžić, uposlenik Kulturno sportskog centra Pale i stručnjak za tu pećinu, kaže da je pećina Orlovača otkrivena 1975. godine, ima tri etaže, a uređenje i rasvjeta završeni su 2002. godine.

Na gornjem spratu su kanali dugi i po nekoliko metara, s dijelovima kroz koje se kreće pužući, a tu su pronađene kosti pećinskih medvjeda u njihovim jazbinama.

- Većinom smo nalazili kosti mužjaka zato što je to jedina životinja koja ima spolni organ kost pa smo, između ostalih, našli i tu kost - kaže on.          

Za posjetioce je otvorena etaža koja je bogata pećinskim ukrasima (stalaktiti, stalagmiti, draperije, bigrene kade). Svi su nastali od kalcij karbonata koji se nalazi u krečnjaku u stijeni, ima ukupno sto metara stijene do površine, a kapljice formiraju pećinske ukrase.  

- U kapljicama su čestice kalcij karbonata, a proces formiranja i stvaranja tih pećinskih ukrasa je dug. U ovoj pećini, kao i u ostalim pećinama ovog dijela Evrope, potrebno je dvjesto do hiljadu godina za jedan centimetar tih ukrasa, mada ni to nije u potpunosti sigurno - kaže on.

U tzv. ulaz prvih istraživača na trećoj etaži istraživači su prvi put ušli 1975. godine, a u njegovom procjepu je rječica Sinjeva. "Romanija" s galerijom posljednja je dvorana koja je dostupna za turiste. Iza te dvorane je još dva kilometra pećine, na kraju je rječica Sinjeva koja je dijelom ponornica i prolazi do malog vodopada i jezera.

Samardžić ističe da svi značajniji ukrasi i veće dvorane u pećini imaju imena. Tako je jedna od dvorana tzv. Slonova dvorana ime dobila po tome što njeni zidovi podsjećaju na kožu slona, u njoj je i stub tzv. totem visine oko dva metra i dvadeset centimetara.

Tu je i Lavlja kapija (dva sastavljena pećinska stuba), Pinokijev grad…. Dvorana "Ljubavni poljubac" nazvana je po stubovima gdje se sastaju stalaktiti i stalagmiti, sad su sastavljeni na oko dva cm, a trebat će im dvije hiljade godina da se „poljube“.

Apelirao je da učenici osnovne škole u okviru redovnog školovanja obilaze znamenitosti u BiH, među kojima je svakako značajna i pećina Orlovača.

- Zasad u okviru škole u prirodi koja se održava na Jahorini, dolaze učenici od četvrtog do devetog razreda iz škola s područja Republike Srpske - priča on.

Orlovača je puna kanala zbog čega je ta pećina i prozračna, kisik stalno cirkulira i obnavlja se. Ipak, pravila nalažu da se u tu pećinu za dan može ući najviše tri puta.

U pećini Orlovača ima ukupno 15 slijepih miševa, iz dvije vrste. Dio pećine Orlovača otvoren je za turiste, a ostatak je dostupan za istraživače. Pripada Općini Pale, a nadležnost nad tom pećinom ima Kulturni sportski centar Pale. U uređenje te pećine dosad je uloženo oko 40.000 KM.

Početkom oktobra 2010. godine potpisan je sporazum s regijom Pijemont o realizaciji projekta "Turističko speleološki kompleks pećina Orlovača", vrijednog 150.000 KM. Realizacijom projekta ta turistička destinacija dobila bi prestižnu ulogu u turističkoj ponudi opštine Pale.