Poslovanje bankarskog sektora

09.05.2022 |

Analize

Izvor: Akta.ba

Poslovanje bankarskog sektora FBiH u 2021.: Profitabilnost iznosila 293,6 miliona KM neto dobit

Prema analizi Agencija za Bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine – FBA zaključeno sa 31.12.2021. godine u FBiH bankarsku dozvolu ima 14 komercijalnih banaka i sve banke su članice AOD.

Prema analizi Agencija za Bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine – FBA zaključeno sa 31.12.2021. godine u FBiH bankarsku dozvolu ima 14 komercijalnih banaka i sve banke su članice AOD.

U odnosu na kraj 2020. godine smanjen je broj banaka za jednu banku kojoj je FBA oduzela dozvolu za rad zbog provođenja statusne promjene pripajanja drugoj banci.

Dozvolu za rad ima 14 komercijalnih banaka, 527 organizacionih dijelova i 6.432 zaposlena, što je za 90 radnika ili 1,4% manje u odnosu na kraj prethodne godine.

Ukupna neto aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH sa 31.12.2021. godine iznosi 25,9 milijardi KM i za 1,5 milijardi KM ili 6,1% je veća u odnosu na kraj 2020. godine.

U strukturi aktive banaka najveće učešće imaju neto krediti (57,1%), zatim slijede novčana sredstva (30,9%), vrijednosni papiri (7,6%), fiksna aktiva (2%), plasmani drugim bankama (1,3%) i ostala aktiva (1,1%). U okviru pasive bilansa banaka najveće učešće imaju depoziti (81,8%), zatim slijedi kapital (12%), ostale obaveze (3,2%) i obaveze po uzetim kreditima (3%). 

Bilans stanja

Sa 31.12.2021. godine u odnosu na kraj 2020. godine zabilježen je rast novčanih sredstava, ulaganja u vrijednosne papire, plasmana drugim bankama, kredita, depozita i ukupnog kapitala, dok je zabilježeno smanjenje poslovnog prostora i ostale fiksne aktive, ostale aktive, obaveza po uzetim kreditima i ostalih obaveza.

Novčana sredstva na nivou bankarskog sektora FBiH sa 31.12.2021. godine iznose osam milijardi KM i bilježe povećanje u odnosu na kraj 2020. godine za 574,6 miliona KM ili 7,7%.

Banke i dalje drže značajan iznos novčanih sredstava iznad obavezne rezerve. 

Novčana sredstva banaka

Prema analizi učešće depozita, kao najznačajnijeg izvora finansiranja banaka u odnosu na kraj 2020. godine, povećano je za 1,2 procentna poena (81,8%), dok je učešće kreditnih obaveza smanjeno za 0,3 procentna poena (3%). Kreditne obaveze banaka sa iznosom od 779,1 milion KM smanjene su za 32,8 miliona KM ili 4% u odnosu na kraj 2020. godine.

Ako se kreditnim obavezama dodaju i subordinisani krediti u iznosu od 167,6 miliona KM, ukupna kreditna sredstva u izvorima imaju učešće od 3,7%.

Depoziti na dan 31.12.2021. godine iznose 21,2 milijarde KM i povećani su u odnosu na kraj 2020. godine za 1,5 milijardi KM ili 7,8%.

Od ukupnog iznosa depozita na kraju posmatranog perioda, 1,4 milijarde KM ili 6,5% odnosi se na depozite prikupljene u organizacionim dijelovima banaka iz FBiH u RS-u i BD-u.

Sektorska struktura depozita

Najveće učešće u sektorskoj strukturi depozita imaju depoziti stanovništva sa 51,1% i njihovo učešće je smanjeno za jedan procentni poen u odnosu na kraj 2020. godine. Depoziti stanovništva na dan 31.12.2021. godine iznose 10,8 milijardi KM. Rast depozita sa 31.12.2021. godine u odnosu na kraj 2020. godine ostvaren je kod depozita vladinih institucija za 363,5 miliona KM ili 16,3%, depozita javnih preduzeća za 165,6 miliona KM ili 11,4%, depozita privatnih preduzeća za 610,2 miliona KM ili 16,1%, depozita stanovništva za 595,9 miliona KM ili 5,8% i ostalih depozita za 28,1 milion KM ili 5,3%.

Smanjenje depozita sa 31.12.2021. godine u odnosu na kraj 2020. godine zabilježeno je kod depozita bankarskih institucija za 220,4 miliona KM ili 38,8% i depozita nebankarskih finansijskih institucija za 18,8 miliona KM ili 2,2%. Finansiranje u vidu depozita bankarskih grupa prisutno je u sedam banaka u FBiH, tako da se 76,5% ukupnih depozita bankarskih institucija odnosi na depozite bankarskih grupa

Krediti odobreni stanovništvu sa 31.12.2021. godine iznose 7,6 milijardi KM i povećani su za 4,6% u odnosu na kraj 2020. godine. U isto vrijeme depoziti stanovništva bilježe rast od 5,8% i sa 31.12.2021. godine iznose 10,8 milijardi KM.

Prema ovim podacima vidi se da je prisutan rast i kredita i depozita stanovništva, uz bržu stopu rasta depozita, pri čemu je odnos kredita i štednje ostao na istom nivou u odnosu na kraj 2020. godine, dok odnos kredita i depozita stanovništva ima trend smanjenja kroz periode.

Kada govorimo o ukupnom kapitalu  on iznosi 3,1 milijardu KM (12% pasive), od čega dionički kapital 1,4 milijarde KM, regulatorni kapital 2,9 milijardi KM, osnovni kapital i redovni osnovni kapital 2,7 milijardi KM, dopunski kapital 118,9 miliona KM.

Stopa kapitala je 19,7% regulatornog kapitala, stopa redovnog osnovnog kapitala i osnovnog kapitala 18,9%, stopa finansijske poluge 10,1%.

Detaljnija analiza pokazuje da su najveći uticaj na promjenu osnovnog kapitala imale sljedeće stavke:

▪ povećanje po osnovu uključene dobiti u iznosu od 82,6 miliona KM,

▪ povećanje po osnovu dokapitalizacije u iznosu od 89,5 miliona KM,

▪ povećanje dobiti po osnovu odgođenih poreznih sredstava u iznosu od 1,3 miliona KM,

▪ povećanje po osnovu smanjenja odbitne stavke - značajno ulaganje u subjekte finansijskog sektora u iznosu od dva miliona KM,

▪ povećanje po osnovu korekcije poreza na dobit u iznosu od 0,5 miliona KM,

▪ smanjenje po osnovu povećanja odbitne stavke – odgođena porezna imovina u iznosu od 1,4 miliona KM,

▪ smanjenje po osnovu povećanja odbitne stavke – nematerijalna imovina u iznosu od tri miliona KM i

▪ smanjenje akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti u iznosu od 19 miliona KM

U valutnoj strukturi kredita najveće učešće od 52,9% ili 8,4 milijarde KM imaju krediti odobreni u domaćoj valuti, zatim slijede krediti odobreni sa valutnom klauzulom sa učešćem od 40,8% ili 6,5 milijardi KM (EUR: 6,5 milijardi KM ili 99,9%, CHF: 4,5 miliona KM ili 0,1%), a najmanje učešće od 6,3% ili jednu milijardu KM imaju krediti odobreni u stranoj valuti (od toga se na EUR odnosi 98,4%).

Krediti, štednja i depoziti stanovništva

U odnosu na kraj 2020. godine kratkoročni krediti bankarskog sektora FBiH povećani su za 164,1 milion KM ili 4,6% (najvećim dijelom usljed povećanja kratkoročnih izloženosti niskog rizika), a dugoročni krediti za 403,2 miliona KM ili 3,6%. Dospjela potraživanja iznose 724,2 miliona KM i veća su za 68,9 miliona KM ili 10,5% u odnosu na kraj 2020. godine.

Kroz analizu zabilježeno je povećanje neto aktive (6,1%), kreditnog portfolija (4,2%), novčanih sredstava (7,7%), ulaganja u vrijednosne papire (16,5%), plasmana drugim bankama (27%), depozita (7,8%) i kapitala (1,4%), dok je zabilježeno smanjenje fiksne aktive (6,6%), ostale aktive (17,8%), obaveza po uzetim kreditima (4%) i ostalih obaveza (4,5% ).

Prema izvještajnim podacima banaka, u 2021. godini na nivou bankarskog sektora u FBiH ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 1,2 milijarde KM i u odnosu na isti period prethodne godine veći su za 53,6 miliona KM ili za 4,6%.

Struktura ukupnih prihoda banaka

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od kamata i slični prihodi učestvuju sa 56,5%, dok operativni prihodi učestvuju sa 43,5%. U odnosu na isti period prethodne godine, došlo je do smanjenja učešća prihoda od kamata i sličnih prihoda za 3,5 procentnih poena, koliko iznosi povećanje učešća operativnih prihoda. Ukupni kamatni i slični prihodi su u posmatranom periodu zabilježili smanjenje od 10,3 miliona KM ili 1,5%. Dominantna stavka u ovim prihodima su kamatni prihodi po kreditima i poslovima lizinga, čije je učešće u ukupnim prihodima smanjeno za 3,4 procentna poena. U istom periodu smanjeno je učešće kredita i potraživanja po poslovima lizinga u ukupnoj aktivi za 1,1 procentni poen (sa 62,5% na 61,4%), dok je prosječna ponderisana NKS na kredite povećana sa 3,16% na 3,21% (za 0,05 procentnih poena).

Prema izvještajnim podacima banaka, ukupni rashodi na nivou bankarskog sektora u FBiH u 2021. godini iznose 891,8 miliona KM i u odnosu na isti period prethodne godine manji su za 86,3 miliona KM ili 8,8%.

U strukturi ukupnih rashoda, dominiraju nekamatni rashodi sa učešćem od 86,5%, dok rashodi od kamata i slični rashodi učestvuju sa 13,5%. U odnosu na isti period prethodne godine, povećano je učešće rashoda od kamata za 0,2 procentna poena, za koliko je smanjeno učešće nekamatnih rashoda.

Kamatni rashodi po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama u posmatranom periodu smanjeni su za 1,2 miliona KM ili za 15,4%, dok je u isto vrijeme nivo zaduženja bankarskog sektora u FBiH po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama smanjen za 32,8 miliona KM ili 4%.

Likvidnost bankarskog sektora u FBiH je zadovoljavajuća i pored negativnih efekata na privredu uzrokovanih pandemijom.

Zaštitni sloj likvidnosti iznosi 7,1 milijardu KM i bilježi povećanje od 1,2 milijarde KM ili 20,8% u odnosu na kraj prethodne godine. Kod svih banaka, osim jedne, zaštitni sloj likvidnosti je veći u odnosu na kraj 2020. godine, a najveće povećanje zabilježeno je kod jedne banke i iznosi 29,1% ukupnog povećanja. U strukturi zaštitnog sloja likvidnosti, likvidna imovina nivoa 1 učestvuje sa 99,9%, koliko je iznosilo njeno učešće i na kraju prethodne godine. U okviru likvidne imovine nivoa 1 najveće učešće ima iznos iznad obavezne rezerve koju banke drže u CBBiH sa 43,9%, zatim gotovina sa 21,6%, te imovina centralnih vlada sa 19,9%.

Sve banke su iskazale pozitivan finansijski rezultat tako je profitabilnost iznosila 293,6 miliona KM neto dobit.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI