Analiziramo: Kako su cijene u tržnim centrima rasle od 2019. godine do danas

Čini se da se svaki dan pri kupovini prisjetimo neke "stare" cijene istog proizvoda od prije par mjeseci, godinu ili pak nekoliko godina unazad.

Inflacija je vidljiva u svakoj spori ekonomske slike BiH a najvidljivija je na policama tržnih centara zadnjih godina.

Sve je raslo osim plate i cijene radnog sata stoga novčanik bh. građana već odavno ne prati visinu potrošačke korpe koja je za januar mjesec ove godine iznosila čak 3.149,80 KM.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna plata isplaćena u novembru 2024. godine bila 1.401,00 KM, dok je minimalna plata, određena Odlukom Vlade FBiH, 1.000,00 KM.

Na osnovu ovih podataka, prosječna plata pokriva 44,48% sindikalne potrošačke korpe, dok minimalna plata osigurava pokrivenost od 31,75%.

Foto: Akta.ba (Tržni centar u Sarajevu na dan 26.02.2025.)

POSKUPLJENJA NAJAVLJENA VEĆ U STARTU 2025 GODINE

Cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru su bile veće za 0,4 posto u odnosu na novembar, dok je godišnja inflacija iznosila 2,2 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Tako su na primjer za tri godine cijene usluga i proizvoda široke potrošnje u RS-u su porasle skoro duplo.

Foto: Akta.ba (Tržni centar u Sarajevu na dan 26.02.2025.)

ZAKLJUČANE CIJENE ZA 65 PROIZVODA, MALA UŠTEDA ZA GRAĐANE

Prije nekoliko dana, a u okviru petog vala Projekta zaključanih cijena definisana je lista od 65 prehrambenih i higijenskih proizvoda, čije su cijene značajno snižene i fiksirane s ciljem pružanja finansijskog olakšanja potrošačima.

"Mjera omogućava kupcima znatne uštede, budući da se smanjenje cijena kreće u rasponu od 17 do 23 posto, što u prosjeku može donijeti ukupnu uštedu od oko 60 KM po potrošaču, u zavisnosti od količine i vrste kupljenih proizvoda.", navodi se.

Akta.ba se obratila tržnim centrima širom BiH na ovu temu ali nisu bili zainteresirani dijeliti informacije o cijenama proizvoda zadnjih godina.

No, to nas nije spriječilo da napravimo komparativnu analizu bazirajući se na podatke iz kataloga različitih tržnih centara koji djeluju u BiH.

Foto: Akta.ba (Tržni centar u Sarajevu na dan 26.02.2025.)

CIJENE KROZ VRIJEME

Cijene osnovnih proizvoda u Bosni i Hercegovini su u posljednjih pet godina pokazivale trendove koji su bili pod utjecajem različitih faktora, uključujući inflaciju, promjene u tržištu rada, povećanje cijena energenata i globalne ekonomske krize.

Iako precizne brojke za svaku godinu mogu varirati ovisno o izvoru i specifičnim proizvodima, općenito gledano, u posljednjih pet godina, cijene osnovnih prehrambenih proizvoda poput pšenice, brašna, mlijeka i jaja su u porastu.

Cijene brašna, na primjer, porasle su zbog rasta globalnih cijena pšenice, posebno nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. Sličan trend zabilježen je i kod mliječnih proizvoda.

Cijene mesa, s druge strane, bile su podložne rastu u nekoliko navrata, također zbog porasta cijena stočne hrane, energije i transporta.

Rast cijena nije zaobišao ni cijene energenata. Iako BiH ima vlastitu proizvodnju električne energije, cijene struje i grijanja za domaćinstva i industriju porasle su uslijed povećanja cijena na globalnim tržištima i energetske politike.

Foto: Akta.ba (Tržni centar u Sarajevu na dan 26.02.2025.)

Cijene benzina i dizela također su značajno porasle, uz oscilacije prema globalnim cijenama nafte. Za motorna goriva, cijene su bile pod utjecajem kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu.

Zbog inflacije i općeg rasta cijena, životni standard u BiH je u posljednjih nekoliko godina bio podložan ozbiljnom pritisku, što je izazvalo povećanje troškova života za mnoge građane.

Podsjećamo, tokom zadnje četiri godine, hljeb je poskupio za čak 117 posto, a istražili smo i koliko će u mjesecu martu koštati somuni.

KOMPARACIJA 2019-2025

Cijene koje su danas aktuelne znate stoga vam neće biti teško ocijeniti razliku, a mi ćemo se dotaći samo nekih artikala. Ako se vratimo u 2019. godinu na primjer, u akcijskom katalogu Bingo centra kilogram banana je bio 1,65 KM, školjka jaja od 30 komada je koštala 4,85 KM, 450 gr meda 5,40 KM, pavlaka od 400 gr koštala je 1,90 KM a 380 gr kafe 3,95 KM.

Izvor: Katalog 2019, dostupan ovdje

Brašno, vreća od 25 kg koštala je 15,50 KM, 1 litar ulja 1,85 KM.

Ako to uporedimo sa cijenama iz akcijskih kataloga mjeseca februara 2025. godine, školjka od 10 jaja košta 3,95 KM, 1 kg banana košta 2,20 KM a pavlaka od 800 gr 5,75 KM.

Izvor: Katalog 2019, dostupan ovdje

Ovdje možete pogledati aktuelne kataloge za mjesec februar i mart 2025 za Bingo.

Izvor: Katalog 2025 dostupan ovdje.

Kad je Konzum u pitanju u njihovom akcijskom katalogu iz 2019. godine kafa od 500 gr je koštala 5,95 KM, vreća brašna od 5 kg bila je 4,50 KM, paket toalet papira je koštao 4,95 KM a na primjer jogurt od 1,5 l koštao je 2,65 KM.

Izvor: Katalog Konzum 2019 dostupan ovdje.

U njihovoj akciji "Zaključavamo cijene 17.2-17.3.2025." školjka jaja od 30 komada košta 8,95 KM, pavlaka 800 gr 5,40 KM, puter od puter 250 gr košta 5,95 KM a 1 l ulja 3,15 KM.

Izvor: Katalog Konzum akcija 2025 dostupan ovdje.

Aktuelne kataloge ovog centra možete pratiti ovdje.

Kad je tržni centar Robot u pitanju, prema njihovom akcijskom katalogu iz 2019. godine 500 gr kafe je koštalo 5,90 KM, 1l ulja 1,75 KM a 1 l jogurta 1,15 KM.

Izvor: Robot akcijski katalog 2019 dostupan ovdje.

U aktuelnom katalogu za februar/mart 2025. godine na primjer, školjka jaja košta 6,45 KM, 200 gr. kafe 4,85 KM, 300 gr. kafe 7,85 KM, 1,5 l jogurta košta 3,20 KM a kilogram junećeg mesa 13,95 KM.

Sve aktuelne cijene možete pratiti u katalozima ovdje.

U katalogu Mercatora za 2019. godinu, litar ulja je koštao 1,80 KM, 1 l jogurta 1,85 KM, mileram od 400 gr je bio 1,95 KM, kafa od 450 gr je koštala 4,95 KM dok je Milka čokolada od 300 gr, bila 4,35 KM a ona od 90/100gr 1,50 KM dok je puter od 200 gr. koštao 4,20 KM.

Izvor: Akcijski katalog Mercatora 2019. dostupan ovdje

Cijene za tekući mjesec pokazuju da je na primjer 1l mlijeka niže masnoće 1,70 KM, 1,75 l jogurta 4,95 KM, 400 gr margarina košta 2,85 KM, 1 kg brašna košta 1,35 KM, dok je 500 gr kafe 11,95 KM.

Sve kataloge Merkatora pogledajte ovdje.

U Amku je prema cijenama iz 2019. godine 1l jogurta niže masnoće koštao 1,80 KM, puter 200 gr koštao je 3,25 KM, jogurt 1 l koštao je 1,60 KM, mileram 400 gr bio je cijene od 1,95 KM, pakovanje jufke 0,95 KM, 500 gr kafe je koštalo 6,10 KM dok je čokolada Milka od 300 gr koštala 4,30 KM.

Izvor: Amko katalog 2019. dostupan ovdje

Ako pogledamo cijene iz aktuelne akcijske ponude na tek dva proizvoda se vidi razlika.

Litar jogurta je sada 3,30 KM dok je 200 gr putera 8,45 KM.

Ostale kataloge i aktuelne cijene možete pratiti ovdje.

Kad su tržni centri u RS-u u pitanju, uzimamo primjer Tropic-a kao najprofitabilnijeg.

Naime, prema katalogu iz 2019. godine, u ovom centru, 500 gr kafe je koštalo 4,95 KM, jogurt 1l je koštao 1,55 KM, pavlaka od 700 gr je koštala 2,15 KM, pakovanje jufke je koštalo 0,95 KM a 1 l ulja 2,50 KM. Čokolada Milka od 300 gr je koštala 4,25 KM.

Izvor: Katalog 2019 dostupan ovdje.

Kada su trenutne cijene u pitanju, prema novom katalogu, 500 gr kafe košta 11,99 KM, 1l mlijeka košta 1,89 KM, pavlaka od 900 gr košta 5,49 KM, puter od 250 gr 6,99 KM, dok je 1l jogurta 2,29 KM.

Izvor: Katalog 2025, dostupan ovdje.

Sve kataloge možete pogledati ovdje.

Podsjećamo, Tropic centar je za sada jedini u BiH koji radi 24/7.

KUPAC IMA MOĆ

Kupci mogu uticati na formiranje cijene a to najčešće rade bojkotima kupovine.

Tako je širom BiH bilo nekoliko bojkota od početka ove godine a ekipa Akta.ba je efekte zabilježila na terenu.

Bojkoti su obuhvatali trgovine, kafiće, restorane, pekare i benzinske pumpe.

Ipak, građani trebaju da znaju da kao kupac imaju moć da biraju šta će se proizvoditi, prodavati I kakve će biti cijene.

Ekonomski stručnjaci sa kojima smo razgovarali, stava su da, bez regulatornih mjera i jačanja domaće proizvodnje, bojkot može uzdrmati prihode trgovaca, ali ne i riješiti suštinske probleme.

KUPUJMO DOMAĆE POGODUJE CENTRIMA ILI GRAĐANIMA?

Veliki prihodi svih tržnih centara u BiH govore i o kupovnoj moći potrošaća i njihovim navikama.

Na pitanje da li je dugogodišnja kampanja "Kupujmo domaće" uticala značajno na kupovnu praksu građana BiH i na taj način uticala povoljno na poslovanje domaćih tržnih centara, iz ove organizacije kažu da je doprinos vidljiv.

"Kampanja Kupujmo domace ima za cilj uticati na svijest građana da daju prednost domaćim prije nego stranim proizvodima. Otprilike jedna trećina građana je svjesna da kupovinom domaćih proizvoda i korištenjem usluga naših firmi novac ostaje u BiH. Kampanja je sigurno dala doprinos u promjeni svijesti naših građana a to onda osjete kako proizvođači tako i trgovci.", kažu za Akta.ba iz Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće".

Obzirom da cijene kontinuirano rastu, postavlja se pitanje da li je predmetna kampanja usmjerena isključivo za dobrobit tržnih centara, ali ne i kupaca jer se inflacija odrazila na povećanje cijena ali ne i povećanje plata u istom periodu.

"Firme koje većinom učestvuju u našim kampanjama su proizvođači a ne trgovci. Važno nam je da sto vise novca ostane u BiH kako kroz proizvodnju tako i kroz trgovinu. Inflacija zavisi od mnogih stvari a ne samo od proizvođača i trgovaca. Naše kampanje su usmjerene za poboljšanje ekonomskog standarda u BiH.", ističu iz ovog Udruženja.

VEĆE KAZNE I KONTROLA CIJENA

Podsjetimo, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je Nacrt zakona o kontroli cijena, koji je upućen u daljnju parlamentarnu procedure a kroz koji se najavljuje povećanje kazni za prekršitelje pravila o kontroli cijena.

N.K.