14.06.2021 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Vijeće ministara usvojilo je informaciju o perspektivama za BiH 2021-2023.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH dala je predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini do 2023. godine.
Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebalo da predstavlja domaća tražnja, odnosno povećanje privatne potrošnje i investicija uz stabilno eksterno okruženje i podizanje konkurentnosti u zemlji, što bi pozitivno uticalo na vanjskotrgovinsku razmjenu sa svijetom.
U informaciji Direkcije navedeno je da će ključno uporište za ekonomska kretanja u BiH zavisiti od eksternog okruženja i razvoja situacije u vezi sa pandemijom virusa korona.
Informacija daje preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja, na osnovu analize trendova u BiH i uzimajući u obzir međunarodne faktore koji utiču na razvoj zemlje.
Kada je u pitanju tržište rada, navodi se kako se, uz bolju poslovnu klimu, očekuje povećanje broja zaposlenih od 1,7 do 2,5 posto, kao i nominalni rast neto plaća od tri do 3,2 posto, uz sporiji realni rast zbog inflacije.
"Međutim, ekstenzija (produžavanje) trenutnih događaja povodom COVID-19, kao i vrijeme početka vakcinacije,mogli bi se loše odraziti na ekonomiju Bosne i Hercegovine, a potom i tržište rada. Uz niži ekonomski rast od pretpostavljenog, broj zaposlenih bi mogao biti niži od očekivanog. Osim toga, smanjenje radne snage (migracije) i stupanj implementacije planiranih strukturnih reformi mogao bi utjecati na događaje na tržištu rada", istaknuto je u informaciji.
Što se tiče cijena, nazačeno je da Evropska komisija u ovoj godini očekuje rast inflacije u Evropskoj uniji od 1,3 posto, dok bi i cijena sirove nafte mogla biti veća za 3,1 posto i iznositi 43,1 dolara po barelu.
Tek uz pretpostavku o stabilnim cijenama komunalija i hrane, u Bosni i Hercegovini se može očekivati inflacija do 1,2 posto 2021. godini, a u razdoblju od 2022. do 2023. godine oko 1,3 do 1,4 posto.
" Ukoliko bi cijene sirove nafte i hrane bile drugačije od pretpostavljenih u osnovnom scenariju, to bi se odrazilo na ukupnu razinu cijena u Bosni i Hercegovini. Osim toga, promjena cijena domaćih faktora koji određuju inflaciju (trošarine na pojedine proizvode, cijene komunlija i sl.) determinirat će razinu cijena u Bosni i Hercegovini", stoji u informaciji.
Direkcija za ekonomsko planiranje napomenula je kako se globalna ekonomska kriza, prouzročena pandemijom, u 2020. godini odrazila i na vrijednost direktnih stranih ulaganja koja su u prvom polugodištu zabilježila pad od 49 posto.
" Očekivati je da će se negativan utjecaj pandemije nastaviti i u narednom razdoblju i da će dovesti do mogućeg povlačenja u ulaganjima ili odlaganja realizacije od strane kompanija (posebno iz Kine kao jednog od glavnih ulagača u energetske projekte i infrastruktume objekte. Tako bi se prolongirala realizacija, za naredno razdoblje najavljenih projekata TE Gacko, autoputa Doboj - Vukosavlje - Brčko i autoputa Banja Luka - Prijedo", ukazali su iz Direkcije za ekonomsko planiranje.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.