Raste udio dvostupnih mirovina u Hrvatskoj: Štednja "po radniku" oko 26 tisuća eura

Fon­dovi dru­gog stupa u 23 godine rada svo­jim su čla­no­vima zara­dili 9,3 mili­jarde eura, a pro­sječno pla­ćeni rad­nik na svom miro­vin­skom računu imao je kra­jem 2024. godine oko 26 tisuća eura šted­nje.

Iza miro­vin­skih je fon­dova dobra pos­lovna godina u kojoj su ostva­rili visoke pri­nose, koji su se, ovisno o kate­go­riji fonda, kre­tali od 5 pa do više od 13 posto.

Sve­jedno, većina novih umi­rov­lje­nika koji su šte­djeli u dru­gom stupu i dalje bira povra­tak u državni miro­vin­ski sus­tav u tre­nutku odla­ska u miro­vinu jer im je to povolj­nije.

Lani se ipak pobolj­šao udio onih koji su birali dvos­tupne miro­vine te se kre­tao oko 35 posto.

Fon­dovi dru­gog stupa u 23 godine rada svo­jim su čla­no­vima zara­dili 9,3 mili­jarde eura, a pro­sječno pla­ćeni rad­nik na svom miro­vin­skom računu imao je kra­jem 2024. godine oko 26 tisuća eura šted­nje. Iza miro­vin­skih je fon­dova dobra pos­lovna godina u kojoj su ostva­rili visoke pri­nose, koji su se, ovisno o kate­go­riji fonda, kre­tali od 5 pa do više od 13 posto.

Sve­jedno, većina novih umi­rov­lje­nika koji su šte­djeli u dru­gom stupu i dalje bira povra­tak u državni miro­vin­ski sus­tav u tre­nutku odla­ska u miro­vinu jer im je to povolj­nije.

Lani se ipak pobolj­šao udio onih koji su birali dvos­tupne miro­vine te se kre­tao oko 35 posto.

Dvos­tupne miro­vine tre­nu­tačno prima 20-ak tisuća umi­rov­lje­nika, no u idu­ćih pet godina nji­hov bi se broj mogao zna­čajno pove­ćati jer će u miro­vinu otići oko 95 tisuća osi­gu­ra­nika dru­gog miro­vin­skog stupa.

Nas­tave li fon­dovi ostva­ri­vati dobre pri­nose, broj povrat­nika u državni miro­vin­ski sus­tav mogao bi pasti.

BIRAJU ŠTO IM JE POVOLJ­NIJE

Pro­ce­dura odla­ska u miro­vinu za osi­gu­ra­nike dru­gog stupa je takva da nakon pre­daje zah­tjeva za umi­rov­lje­nje svatko dobiva na kućnu adresu infor­ma­tivni izra­čun Regosa iz kojega može vidjeti kolika bi mu bila miro­vina da se vrati u državni miro­vin­ski sus­tav, a koliko ako zadrži drugi stup.

Zasad se većina vraća u prvi stup, što znači da se i nji­hova miro­vin­ska šted­nja auto­mat­ski pro­s­lje­đuje u pro­ra­čun, no dvos­tupne miro­vine pos­tale su zanim­ljive nakon odluke Vlade da svatko tko zadrži dvos­tupnu miro­vinu može odmah povući 20 posto šted­nje iz dru­gog stupa.

Na pri­mjeru pro­sječno pla­će­nog rad­nika to znači da takva osoba, ako bi ove godine išla u miro­vinu, može odmah po okon­ča­nju pos­tupka priz­na­va­nja prava na miro­vinu dobiti oko 5200 eura, a ostala sred­stva iz dru­gog stupa ispla­ći­vat će mu se u mje­seč­nim ratama. Naravno, ta će osoba isto­vre­meno pri­mati i osnovnu miro­vinu iz držav­nog sus­tava (1. stupa).

Pred­stav­nici fon­dova nagla­sili su da je pro­sje­čan iznos miro­vin­ske šted­nje umi­rov­lje­nika koji su lani iza­brali dvos­tupnu miro­vinu bio oko 33 tisuće eura.

Obvezni miro­vin­ski fon­dovi kra­jem 2024. godine uprav­ljali su s 23,22 mili­jarde eura imo­vine dru­gog stupa, što je pove­ća­nje od tri mili­jarde eura ili 14,8% u odnosu na pret­hodnu godinu, obja­vili su pred­stav­nici Udru­že­nja obvez­nih miro­vin­skih fon­dova. Imo­vina hrvat­skih miro­vin­skih fon­dova doseže 29 posto hrvat­skog BDP-a, što je znatno više od pro­sječ­nog udjela pri­vatne šted­nje u dru­gim drža­vama gdje je državni sus­tav soli­dar­nosti i dalje domi­nan­tan.

U Nje­mač­koj pri­vatna šted­nja doseže 6 posto tamoš­njeg BDP-a, u Slo­ve­niji i Aus­triji 7 posto, u Špa­njol­skoj i Ita­liji 11 posto, u Slo­vač­koj 14 posto, no u Šved­skoj pri­vatni fon­dovi imaju imo­vinu koja odgo­vara vri­jed­nosti godiš­njeg BDP-a države, a u Dan­skoj su dvos­truko jači. Gleda li se vri­jed­nost 23-godiš­nje šted­nje za pro­sječno pla­će­nog rad­nika od 16.186 eura, unu­tar te svote nalazi se 14.911 eura pla­će­nih dopri­nosa, dok je fond u pro­sjeku zara­dio dodat­nih 11.275 eura.

"Zarada ostva­rena ula­ga­njima miro­vin­skog fonda čini 43% ukupne vri­jed­nosti sta­nja na računu", naveo je Gor­dan Šuma­no­vić, pred­sjed­nik UMFO-a, koji se pohva­lio da je vri­jed­nost fon­dov­ske zarade koliko i 20 Pelje­ških mos­tova.

Na kraju 2024. godine svi obvezni miro­vin­ski fon­dovi zajedno imali su više od 2,33 mili­juna čla­nova, uz 106 tisuća novih osi­gu­ra­nika dru­gog stupa, i ta bi brojka tre­bala ujedno poka­zi­vati i broj rad­nika koji su lani prvi put zapos­leni u Hrvat­skoj, među kojima se nalaze i strani rad­nici.

Poka­zalo se da ljudi nemaju naviku mije­njati miro­vin­ski fond, neo­visno o pos­lov­nim rezul­ta­tima, niti sami biraju tko će uprav­ljati s nji­ho­vih 5 posto dopri­nosa, prenosi Večernji list BiH.

DOMI­NA­CIJA OBVEZ­NICA

Glav­ninu svoje imo­vine, oko 60 posto, fon­dovi i dalje ulažu u obvez­nice, nešto manje od čet­vr­tine u dionice, pri čemu su ula­ga­nja u domaće dionice činila 14,3% imo­vine obvez­nih miro­vin­skih fon­dova, a ula­ga­nja u strane dionice 8,9% imo­vine. Otpri­like dese­tina imo­vine usmje­rena je u inves­ti­cij­ske fon­dove, dok su novac i depo­ziti činili četiri posto imo­vine. Ukupna neto imo­vina dobro­volj­nih fon­dova tre­ćeg stupa izno­sila je 1,45 mili­jardi eura, dok je na godiš­njoj razini pove­ća­nje neto imo­vine DMF-ova izno­silo 14,8%.

Domaće dioničko trži­šte nas­tav­lja ostva­ri­vati bolje rezul­tate od glo­bal­nog dionič­kog trži­šta već treću godinu zare­dom pa je Cro­bex lani ras­tao 30 posto, nje­mački DAX 19 posto, a slo­ven­ska burza ostva­rila je odli­čan rezul­tat s 42 posto rasta. Fon­dovi oče­kuju da će Hrvat­ska i ove godine rasti iznad pro­sjeka EU i euro­po­dru­čja, što će utje­cati i na nji­hove pos­lovne rezul­tate.

Glo­balno, u razvi­je­nim zem­ljama rad je i dalje ogra­ni­ča­va­jući fak­tor za eko­nom­ski rast s utje­ca­jem na alo­ka­ciju kapi­tala (digi­ta­li­za­cija) te migra­cij­ske tren­dove, no neiz­vjesno je kako će se odvi­jati glo­balna trgo­vina, s obzi­rom na pro­mjenu vlasti u Ame­rici, gdje se nalazi zna­čajna kon­cen­tra­cija dionič­kog kapi­tala.