EU potrošila više za kupovinu ruskih fosilnih goriva nego za finansijsku pomoć Ukrajini

Evropska unija je 2024. potrošila više novca za kupovinu ruskih fosilnih goriva nego za finansijsku pomoć Ukrajini, pokazuje izvještaj objavljen 24. februara, na treću godišnjicu invazije Rusije na Ukrajinu.

Tokom treće godine rata, EU je od Rusije kupila naftu i gas za 21,9 milijardi eura, prema procjenama Centra za istraživanje energetike i čist vazduh (Crea), uprkos naporima evropskih zemalja da smanje zavisnost od ruskih energenata čijom prodajom Moskva finansira rat u Ukrajini.

Istovremeno, EU je prošle godine poslala 18,7 milijardi eura finansijske pomoći Ukrajini, prema podacima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju.

"Kupovina ruskih fosilnih goriva je, sasvim jasno, slična slanju finansijske pomoći Kremlju i omogućavanju njegove invazije. To je praksa koja mora odmah da prestane da bi se obezbijedila ne samo budućnost Ukrajine, nego i energetska bezbijednost Evrope", izjavio je analitičar i jedan od autora izvještaja Vaibhav Raghunandan, prenosi Guardian.

Istraživači su prikupili podatke o trgovini kako bi procijenili vrijednost ruskog goriva prodatog širom svijeta tokom treće godine rata. Podaci za februar 2025. još nisu dostupni, ali je procjena urađena na osnovu uvoza iz januara.

U izvještaju se navodi da je ukupna globalna zarada Rusije od izvoza fosilnih goriva u trećoj godini rata bila 242 milijarde eura, a da je od početka invazije u februaru 2022. dostigla 847 milijardi eura.

Rusija do polovine svojih poreskih prihoda dobija iz sektora nafte i gasa, dok pokušava da zaobiđe sankcije prevozom goriva starim i nedovoljno osiguranim tankerima, takozvanom "flotom u sjenci". Ti brodovi su odgovorni za transport oko jedne trećine rusih prihoda od izvoza fosilnih goriva, navodi Crea.

Mjere protiv fantomskih tankera su dio 16. paketa sankcija koje je EU danas uvela Rusiji, prenosi Dnevni evropski servis.

Prema procjenama istraživača Crea, prihodi Rusije od fosilnih goriva bi mogli da padnu za 20% jačanjem postojećih sankcija i zatvaranjem rupa, kao što su na primjer "rupe u preradi" koje omogućavaju Evropi da kupuje rusku sirovu naftu koja je prerađena u drugoj zemlji ili ograničavanje protoka gasa kroz gasovod Turski tok.

U izvještaju se takođe poziva na smanjenje uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije.

Ekonomista u Kilskom institutu Kristof Trebeš rekao je da postoji upadljiva razlika između pomoći koji su donatori prikupili za Ukrajinu i u nekim prošlim ratovima, navodeći da evropski donatori troše u prosjeku manje od 0,1% BDP-a godišnje.

"Mnoge zemlje su bile velikodušnije u prošlim sukobima. Njemačka je, na primjer, prikupila mnogo brže i više pomoći za oslobođenje Kuvajta 1990/91. nego za Ukrajinu u uporedivom vremenskom periodu", rekao je on.