Zaposlenost radno aktivne populacije u EU dosegla je rekordnih 75,8% u 2024. godini

Stopa zaposlenosti u Evropskoj uniji dostigla je rekordnu vrijednost, pokazali su najnoviji podaci koje je danas objavio Eurostat. Tokom 2024. godine, 75,8 posto stanovništva EU starosti od 20 do 64 godine bilo je zaposleno, što predstavlja najvišu stopu zaposlenosti zabilježenu od početka prikupljanja podataka 2009. godine.

U apsolutnim brojkama, to znači da je posao imalo 197,6 miliona građana. U poređenju s prethodnom godinom, riječ je o rastu od 0,5 procentnih poena, dok je u odnosu na 2022. godinu stopa zaposlenosti porasla za 1,2 poena.

Najveća zaposlenost u Nizozemskoj i Malti

Među državama članicama, najvišu stopu zaposlenosti zabilježila je Nizozemska sa 83,5 posto, slijede Malta (83,0%) i Češka (82,3%). Na drugoj strani liste nalaze se zemlje sa značajno nižim udjelima zaposlenih, među kojima su Italija (67,1%), Grčka (69,3%) i Rumunija (69,5%).

Prekvalifikovani radnici: Više žena radi poslove ispod svog nivoa obrazovanja

I dok broj zaposlenih raste, zabrinjava podatak o visokoj stopi prekomjerne kvalifikovanosti – situaciji u kojoj visokoobrazovani radnici obavljaju poslove koji ne zahtijevaju njihov nivo obrazovanja.

U 2024. godini, u prosjeku je 21,3 posto visokoškolaca u EU bilo prekomjerno kvalifikovano za svoj posao. Žene su češće od muškaraca bile pogođene ovim problemom – njih 22 posto u poređenju sa 20,5 posto muškaraca.

Najviša stopa prekvalifikovanosti zabilježena je u Španiji (35,0%), Grčkoj (33,0%) i na Kipru (28,2%). S druge strane, najniže stope evidentirane su u Luksemburgu (4,7%), Hrvatskoj (12,6%) i Češkoj (12,8%).

Rodne razlike i dalje prisutne

Analiza pokazuje da su u 21 od 27 zemalja članica EU žene češće prekomjerno kvalifikovane od muškaraca. Najizraženija rodna razlika zabilježena je u Italiji, gdje je udio prekomjerno kvalifikovanih žena bio za 7,7 procentnih poena veći nego kod muškaraca. Slična disproporcija uočena je i u Slovačkoj (6,4 pp) i Malti (5,3 pp).

Ipak, u šest članica situacija je bila obrnuta – muškarci su u većem broju radili ispod svog nivoa obrazovanja. Najveće razlike u korist žena zabilježene su u Litvaniji (5,2 pp), Latviji (2,6 pp) i Estoniji (2,5 pp).