Foto: Ilustracija, FaceTV
24.02.2025 |
EU / EU Integracije
Izvor: Nezavisne novine
Iako je BiH potrošila godine u usaglašavanju mehanizma koordinacije, ključni koraci i dalje nisu sprovedeni.
BiH narednog mjeseca očekuje odluku Evropskog savjeta o otpočinjanju pregovora, odnosno organizaciji prve međuvladine komisije između BiH i EU, a osam grupa preporuka, koje su preduslov da do toga dođe, usvojene su prije tačno godinu dana.
Kada se analizira ono što je do sada urađeno, može se lako zaključiti da je BiH zastala na evropskom putu, zato što je i za dio mjera koje su ispunjene proteklo mnogo vremena, prenose Nezavisne novine.
NISU SPROVEDENI KLJUČNI KORACI
Iako je BiH potrošila godine u usaglašavanju mehanizma koordinacije, ključni koraci i dalje nisu sprovedeni.
BiH i dalje nema glavnog pregovarača s EU, nije usvojen nacionalni program za EU integracije, niti imenovan nacionalni koordinator za instrumente pretpristupne pomoći.
To znači da je, praktično, mehanizam koordinacije mrtvo slovo na papiru, jer se on ne može sprovesti u praksi kroz pregovarački proces.
Komisija je u martu prošle godine napisala da su svi ovi koraci ili u završnoj fazi ili u fazi konsultacija.
Dio preporuka koje se odnose na integritet nosilaca pravosudnih funkcija mogu se smatrati uslovno ispunjenim jer su usvojene izmjene Zakona o VSTS-u u dijelu koji se odnosi na integritet, ali i dalje nije formirano odjeljenje za integritet.
Najizazovniji dio zahtjeva EU se vjerovatno odnosi na novi zakon o VSTS-u i zakon o sudovima, jer se tu radi o sjedištu apelacionog suda, koje još nije dogovoreno.
I u ovom dijelu je Evropska komisija prošlog marta iskazala veliki optimizam, jer je navedeno da su svi ovi dokumenti u završnoj fazi.
I Zakon o sukobu interesa je usvojen, ali ni to nije od velike koristi, imajući u vidu da komisija koja bi sukob interesa trebalo da utvrđuje, iako formirana krajem prošle godine, još nije počela da radi.
U grupi preporuka za jačanje borbe protiv korupcije navedeni su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je teškom mukom usvojen i to tek nakon što je BiH indirektno zaprijećeno od strane Moneyvala, a usvojen je i Nacrt zakona o zaštiti ličnih podataka, koji se takođe dugo čekao.
Usvojeni su i Strategija javnih nabavki i Strategija borbe protiv korupcije, operacionalizovana je saradnja sa Europolom, a preduzete su aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Eurojustom i Frontexom.
S Frontexom se privremeno primjenjuje sporazum do zaključenja glavnog sporazuma, što se može smatrati djelimičnim ispunjavanjem obaveza, dok sporazum s Eurojustom još nije ratifikovan.
Usvojen je Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o strancima, a poboljšano je stanje u migrantskim centrima.
EU traži usklađivanje viznog režima BiH s viznim režimom EU, kao dio obaveza iz Sporazuma o viznoj liberalizaciji. BiH i dalje ima bezvizni režim s Turskom, Kinom, Rusijom i nekoliko arapskih zemalja, što nije u skladu s ovim sporazumom.
Usvojen je i Zakon o ombudsmanu za ljudska prava, koji je jedan od zadnjih koraka u dijelu preporuka koji se odnosi na suzbijanje mučenja i zlostavljanja.
Posljednja grupa preporuka odnosi se na zaštitu medijskih sloboda i procesuiranje napada na novinare, a u ovoj grupi najvažniji dio odnosi se na uspostavljanje kontaktnih tačaka u tužilaštvima i policijskim agencijama u slučaju sudskih postupaka protiv novinara, posebno u vezi s kriminalizacijom klevete, koja je uvedena u Republici Srpskoj, a po kojoj još nisu pokrenuti sudski postupci.
Kako je za Nezavisne novine rečeno u Direkciji za evropske integracije BiH, potrebno je nastaviti sa aktivnostima u oblasti migracija, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
"Posebno će se bh. vlasti morati fokusirati na pitanje slobode izražavanja i medija i zaštite novinara, jer prema ocjenama iz zadnjeg izvještaja Evropske komisije o BiH, u ovoj oblasti nije bilo ostvarenog napretka u 2024. godini", naveli su.
USLOVI ZA POČETAK PREGOVORA:
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.