NATO

Foto: Ilustracija, Seebiz.eu

20.12.2024 |

EU / NATO

Izvor: Agencije

Jačanje obrambene industrijske baze

Koncept banke za obranu, sigurnost i otpornost: Hoće li NATO formirati vlastitu banku?

Ovaj prijedlog temelji se na više od pet godina istraživanja i analize unutar Međunarodnog osoblja NATO-a i, izvana, u akademskoj zajednici.

Nedovoljno ulaganje u obranu, sigurnost i otpornost od strane značajnog broja savezničkih država, koje ne ispunjavaju NATO-ov cilj od minimalnih 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ili koje jednostavno nisu u stanju financirati vjerodostojne obrambene sposobnosti, stvara političko nejedinstvo i praktična ograničenja u ispunjavanje obveza iz ugovora o kolektivnoj obrani.

Ovo pitanje u velikoj mjeri proizlazi iz političkih, a ne ekonomskih čimbenika. Unatoč ruskoj invaziji na Ukrajinu i rastućim geopolitičkim napetostima s Kinom, javnost u mnogim europskim nacijama i Kanadi daje prednost potrošnji na zdravstvo, obrazovanje i javnu infrastrukturu u odnosu na obranu.

Ovo izvješće tvrdi da je očekivanje drastične promjene u ovim domaćim prioritetima potrošnje malo vjerojatno. Umjesto toga, predlaže se održivo rješenje za ovaj izazov kroz uspostavu multilateralne kreditne institucije za obranu, sigurnost i otpornost (MLI): ono što se u ovom izvješću naziva Banka za obranu, sigurnost i otpornost.

Ovaj prijedlog temelji se na više od pet godina istraživanja i analize unutar Međunarodnog osoblja NATO-a i, izvana, u akademskoj zajednici, a dopunjen je uvidima nadnacionalnog (MLI) financijskog tima JP Morgana.

Uključuje perspektive iz opsežnih dijaloga, koje je pokrenuo autor, sa savezničkim predstavnicima u većini euroatlantskih vlada, uključujući ministarstva obrane, financija i vanjskih poslova.

Koncept banke za obranu, sigurnost i otpornost— izvorno nazvan NATO banka koja je prvotno upućena uredu glavnog tajnika NATO-a 2019., i predstavljena u dokumentu Atlantskog vijeća iz 2020. i uvodnom izdanju Financial Timesa iz 2023.—dublje se istražuje u ovome izvješću, uključujući predviđenu operativnu dinamiku te prednosti i izazove za saveznike u njegovoj izradi, piše Svijet.hr prenoseći analizu Atlantskog vijeća.

BANKA ZA ODBRANU BI POPUNILA KLJUČNU PRAZNINU

Od tog brifinga NATO-a 2019. geopolitički se krajolik značajno promijenio. Pojava novih izazova, osobito rata u Ukrajini i promjena globalnih gospodarskih uvjeta (više domaće kamatne stope i izloženost inflaciji), naglašavaju važnost predložene banke za potporu dugoročnog, stabilnog planiranja obrane.

Za razliku od postojećih MLI-ova, od kojih nijedan nema mandat niti je opremljen za rješavanje jedinstvenih potreba saveznika za financiranje obrane i sigurnosti, Banka za obranu, sigurnost i otpornost popunila bi ključnu prazninu. Za saveznike u euroatlantskoj i indo-pacifičkoj regiji, banka bi mogla ići dalje od nuđenja zajmova s niskim kamatama za modernizaciju obrane do olakšavanja leasinga opreme, zaštite od valute i podržavanja kritične infrastrukture i napora za obnovu u zonama sukoba kao što su Ukrajina.

Njegov protuciklički kapacitet služio bi kao financijska sigurnosna mreža za sve saveznike, čuvajući stabilnost obrambenih troškova i kolektivnu sigurnost tijekom gospodarskih padova—tj. povećanje međunarodne otpornosti.

Dodatna kritična funkcija DSR banke bila bi preuzimanje rizika za komercijalne banke, omogućujući im da prošire financiranje obrambenih tvrtki u čitavom opskrbnom lancu. Ovaj je mehanizam ključan za održavanje i proširenje proizvodnih kapaciteta, posebno za mala i srednja poduzeća (SME) koja su ključna za obrambenu proizvodnju, ali se često bore s pristupom kapitalu.

Jamčeći dio rizika, DSR banka bi osigurala da te tvrtke mogu osigurati financiranje potrebno za održavanje poslovanja, ispunjavanje ugovora i ulaganje u skaliranje svojih sposobnosti.

Ovaj pristup ne samo da stabilizira opskrbne lance, već i jača obrambenu industrijsku bazu, osiguravajući spremnost i otpornost proizvodnje tijekom vremena povećane potražnje ili ekonomske nesigurnosti, prenio je Seebiz.eu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI