Digitalna radna kartica pokazala da se grčkim radnicima kradu prekovremeni sati

U Grčkoj je zabilježen porast prijavljenih prekovremenih sati rada od kako je u toj zemlji počela da se koristi digitalna radna kartica, koja na radnom mjestu egzaktno bilježi vrijeme dolaska i odlaska zaposlenih, izjavio je zamjenik grčkog prermijera i portparol vlade Pavlos Marinakis.

Marinakis je na konferenciji za novinare rekao je da je taj porast posebno evidentan u prvih sedam mjeseci 2024. u odnosu na isti period prošle godine.

Prema njegovim riječima, izraziti primjer su samoposluge, i u tom sektoru je broj prekovremenih sati rada od početka primjene kartice pa do kraja 2023. porastao za 61,2%.

Digitalna radna kartica uvedena je kako bi se u Grčkoj zaštitila prava radnika i ona registruje realno vrijeme koje zaposleni provedu na poslu, kao bi se suzbila eksploatatorska praksa nekih poslodavaca, kao i neprijavljivanje prekovremenog rada, ili falsifikovanje podataka, rekao je potpredsjednik Vlade.

Digitalna kartica se, kako je rekao, od 2022. godine uspješno primjenjuje u bankama i velikim supermarketima, a od 2023. godine u osiguravajućim društvima, javnim komunalnim preduzećima i kompanijama koje se bave obezbjeđenjem.

Od 1. jula ove godine njeno korištenje prošireno na industriju i maloprodaju. Ti sektori zapošljavaju oko 750.000 ljudi, rekao je Marinakis.

Prema njegovim riječima, kada mjera bude proširena i na ugostiteljstvo i turizam, očekuje se da će digitalnu radnu karticu koristiti oko 1,5 miliona zaposlenih.

Od 1. jula, radnu karticu moraju da koriste industrijska preduzeća i firme u maloprodaji koje zapošljavaju viđe od deset ljudi, ali se ona odnosi samo na one koji tokom radnog vremena moraju da budu fizički prisutni na radnom mjestu i koji mogu da prijave dolazak i odlazak, a ne i na one koji radni dan ne započinju, ili ne završavaju na istom mjestu.

Kod takvih zaposlenih se i dalje barata dužinom radnog vremena koja je ranije zvanično prijavljena.

Jedan od ciljeva koji ministarstvo rada želi da postigne digitalnom karticom je da stekne realnu sliku o stanju na tržištu rada.

Podaci treba da bude osnova i za eventualno formulisanje boljeg zakona o radu.

Podaci o radnom vremenu slivaju se u vladin centralni informatički sistem ERGANI, a najčešći način prijavljivanja zaposlenih na poslu je identifikacija uz pomoć digitalnog individualnog QR koda koji dobijaju preko vladine besplatne aplikacije.