Foto: Ilustracija, EPP
12.11.2024 |
EU / POLITIKA
Izvor: Akta.ba
EU će podržati kontinuiranu globalnu klimatsku akciju i zalagati se za ambiciozne financijske i investicijske ciljeve na COP29.
Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP29 koja će se održati od 11. do 22. studenoga u Azerbajdžanu, Europska unija će raditi s međunarodnim partnerima na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta globalne prosječne temperature na što je moguće bliže 1,5C.
Klimatske promjene i dalje su problem koji ne poznaje granice i sve više šteti životima i sredstvima za život diljem Europe i svijeta.
Na COP29, stranke Pariškog sporazuma moraju osigurati da globalni financijski tokovi budu sve više usklađeni s Pariškim sporazumom, otključavajući ulaganja, kroz usvajanje novog kolektivnog kvantificiranog cilja (NCQG) o financiranju klimatskih promjena.
NCQG ĆE BITI GLAVNI PRIORITET OVOGODIŠNJIH PREGOVORA
EU je trenutačno najveći pružatelj međunarodnog klimatskog financiranja, pridonoseći 28,6 milijardi eura javnom klimatskom financiranju 2023. i mobilizirajući dodatni iznos od 7,2 milijarde eura privatnog financiranja za potporu zemljama u razvoju da smanje svoje emisije stakleničkih plinova i prilagode se učincima klimatske promjene.
Iako bi razvijene zemlje trebale i dalje predvoditi napore u mobilizaciji klimatskog financiranja, postizanje ambicije zahtijeva širu skupinu doprinositelja, kao i mobilizaciju financiranja iz privatnog sektora, nove i inovativne izvore te rad na stvaranju uvjeta na globalnoj i domaćoj razini. NCQG bi trebao doprinijeti usklađivanju financijskih tokova s Pariškim sporazumom i promijeniti prirodu multilateralnog diskursa o financiranju klimatskih promjena.
Trebao bi priznati potrebu za globalnim naporima za mobiliziranje financiranja u velikom broju iz raznih izvora, javnih i privatnih, domaćih i međunarodnih.
POTVRĐIVANJE ENERGETSKIH CILJEVA
Još jedan važan element ovogodišnjih razgovora bit će ponovno potvrđivanje globalnih energetskih ciljeva dogovorenih prošle godine u Dubaiju za prelazak s fosilnih goriva, trostruka ulaganja u obnovljivu energiju i dvostruke mjere energetske učinkovitosti do 2030.
Pregovarači EU-a radit će na postavljanju ambicioznih očekivanja za Nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC) koje će sve stranke podnijeti sljedeće godine.
EU je započela pripreme za svoj novi NDC objavljivanjem Komunikacije Komisije o europskom klimatskom cilju za 2040. ranije ove godine. Komisija namjerava predstaviti zakonodavni prijedlog za uvrštavanje cilja smanjenja emisija od 90% do 2040. u Europski zakon o klimi.
Ovaj će cilj naknadno služiti kao podloga za podnošenje novog EU NDC-a. Pregovarački tim EU također će raditi na zaključku pregovora o međunarodnim tržištima ugljika prema članku 6. Pariškog sporazuma.
S rastućim globalnim apetitom za rigoroznim sustavom kompenzacije ugljika i za financiranje projekata ublažavanja i prilagodbe, moramo uspostaviti zajedničke standarde. Oni bi se trebali temeljiti na visokom integritetu, dodatnosti, trajnosti i odgovornosti.
Povjerenik za klimatske akcije Wopke Hoekstra ponovno će voditi pregovarački tim EU-a na COP29, blisko surađujući s predsjedništvom Vijeća i državama članicama na ispunjenju pregovaračkog mandata usvojenog prošlog mjeseca.
Povjerenik za energetiku Kadri Simson prisustvovat će 14. i 15. studenoga, s fokusom na provedbu obveze o prijelazu s fosilnih goriva, naš rad na smanjenju emisija metana i razvoj čistih tehnologija.
Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Iliana Ivanova također će boraviti u Bakuu 12. studenoga kako bi prisustvovala događaju na visokoj razini na temu "Budućnost nulte neto konkurentnosti".
POZADINA PLANOVA
Prema Pariškom sporazumu iz 2015., 194 zemlje su se složile zadržati prosječnu promjenu globalne temperature znatno ispod 2°C i što je moguće bliže 1,5°C do kraja stoljeća.
Kako bi to učinili, pristali su podnijeti Nacionalno određene doprinose (NDC) koji predstavljaju njihove pojedinačne ciljeve smanjenja emisija. Europska unija čvrsto je predana Pariškom sporazumu i globalni je lider u klimatskim akcijama, jer je već smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za 37% od 1990., dok je svoje gospodarstvo povećala za gotovo 70%.
S Europskim zelenim dogovorom predstavljenim u prosincu 2019., EU se obvezao postići klimatsku neutralnost do 2050.
Ovaj cilj postao je pravno obvezujući usvajanjem i stupanjem na snagu Europskog zakona o klimi, u srpnju 2021. Zakon o klimi također postavlja srednji cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Ovaj cilj za 2030. priopćen je UNFCCC-u u prosincu 2020. kao NDC za EU prema Pariškom sporazumu. Godine 2021. EU je predstavio paket zakonodavnih prijedloga kako bi svoje politike o klimi, energiji, korištenju zemljišta, prometu i oporezivanju učinio prikladnima za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030.
EU neće voditi program popratnih događaja u svom paviljonu na ovogodišnjem COP-u, ali će sudjelovati u nizu događaja na licu mjesta.
Komisija također treću godinu surađuje s ILO-om kako bi bili sudomaćini Paviljona pravedne tranzicije, foruma za raspravu i razmjenu o zapošljavanju i socijalnim aspektima tranzicije, uključujući kvalitetna zelena radna mjesta, vještine i socijalni dijalog.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.