Foto: Belganewsagency.eu
13.11.2024 |
EU / POLITIKA
Izvor: Dnevni evropski servis
Što se tiče Izraela i Palestine, Kalas je rekla da će EU nastaviti da teži hitnom prekidu vatre.
Kaja Kallas, kandidatkinja za najvišu diplomatsku funkciju u EU u narednih pet godina, obećala je pred poslanicima Evropskog parlamenta da će raditi na jačanju položaja EU u svijetu i očuvanju njene geopolitičke i ekonomske bezbijednosti, pozvala na veća ulaganja u odbranu i naglasila važnost saradnje sa međunarodnim partnerima.
U uvodnom izlaganju pred Odborom EP za spoljne poslove, Kallas je rekla da su u narednih pet godina potrebni jasni rezultati na planu proširenja EU.
PRIDRUŽIVANJE UKRAJINE EU
Kandidatkinja za visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbijednost takođe je naglasila da EU mora da podržava Ukrajinu u ratu protiv Rusije i upozorila da Rusija, Iran, Sjeverna Koreja i - prikriveno - Kina žele da promijene svjetski poredak zasnovan na pravilima, pozivajući EU da odgovori na tu prijetnju zajedno sa svojim najbližim saveznicima i partnerima.
Govoreći o ruskom ratu protiv Ukrajine, Kallas je ukazala da je pobjeda Ukrajine prioritet za EU koja toj zemlji mora da pruži potrebnu vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć.
Kallas se založila za pridruživanje Ukrajine EU i naglasila da je proširenje na susjedne zemlje geostrateško ulaganje koje je u interesu same EU.
"U narednih pet godina potrebni su nam jasni rezultati na ovom polju", istakla je 47-godišnja estonska političarka, koja na čelu evropske diplomatije treba da naslijedi Španca Josepa Borrella.
O migracijama je Kallas rekla da EU mora da zaštiti svoje spoljne granice, kako bi se zaštitila sloboda kretanja.
"Neophodno je spriječiti gubitak života, a u isto vrijeme rješavati osnovne uzroke migracija na najbolji mogući način", navela je.
Govoreći o Kini, rekla je da je ta zemlja sve veći konkurent i sistemski rival, istakavši da je "zavisnost EU od Kine u ključnim sektorima prava ranjivost i da se moraju smanjiti rizici".
Kada je riječ o odbrambenoj politici, Kallas je upozorila da Rusija, Sjeverna Koreja i Iran proizvode više opreme i municije od evroatlantske zajednice.
"Evropi je potrebno više ulaganja u odbranu i preuzimanje veće odgovornosti", rekla je naglasivši da je transatlantsko partnerstvo donijelo prosperitet i bezbijednost objema stranama Atlantika.
"Kao i u svim odnosima, potrebno je graditi na onome što najbolje funkcioniše za obje strane", dodala je.
NAJJAČI SAVEZNICI MORAJU SARAĐIVATI
Na pitanja europoslanika kako će sarađivati sa novom američkom administracijom kako bi se obezbijedila kontinuirana podrška Ukrajini, Kallas je odgovorila da će, ako bude potvrđena, tražiti veze sa novim američkim rukovodstvom.
"Ono što globalno vidim jeste da smo mi najjači saveznici i da moramo ostati zajedno", rekla je.
Takođe je izjavila da SAD ne mogu priuštiti sebi da se fokusiraju isključivo na Kinu na račun Ukrajine, dok Kina "mora da osjeti cijenu" svoje podrške ruskom ratu.
Osvrćući se na nedovoljno ulaganje Evrope u odbranu, rekla je da bi jačanje evropskih odbrambenih sposobnosti djelovalo kao snažan faktor odvraćanja.
"To bi Rusiji poslalo poruku – ne pomišljajte na to, jer ćemo se boriti", navela je.
Poslanici su postavljali pitanja i o politici sankcija EU i komplementarnosti EU sa NATO, a Kalas je bila odlučno pri stavu da EU nisu potrebne posebne vojne snage pored NATO-a, navodeći da je uloga EU da osnaži odbrambenu industriju i proizvodi municiju, dok NATO ostaje glavna vojna organizacija.
Na pitanje da li bi EU trebalo da uvede stalne sankcije protiv Rusije, umjjesto da ih obnavlja svakih šest meseci, Kallas je podržala tu ideju, ali je priznala da trenutno u Savjetu ne vidi jedinstvo po tom pitanju.
Što se tiče Izraela i Palestine, Kallas je rekla da će EU nastaviti da teži hitnom prekidu vatre, oslobađanju svih talaca i pružanju humanitarne pomoći, uz kontinuiranu podršku radu na dugoročnom rješenju sa dvije države, prenio je Dnevni evropski servis.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.