Povratak Trumpa mogao bi da uruši ambicije EU oko proširenja na Balkan

Dok je za neke u EU povratak Donalda Trumpa u Bjelu kuću strašna stvar, za druge je razlog za slavlje - tako su na Balkanu, gdje zemlje poput Srbije i BiH godinama čekaju da se priključe EU, podsticaj dobile desničarske političke snage kojima je Trumpov pogled na svijet bliži.

Briselski The Parliament Magazine piše da bi Trumpov povratak mogao da predstavlja problem za posustalu agendu proširenja EU.

Naime, oni iz tabora krajnje desnice mogli bi to da iskoriste da pojačaju svoju nacionalističku retoriku.

Kurt Basuner iz berlinskog Savjeta za demokratizaciju politike rekao je za Parliament da su se mnogi nadali da će se Trump vratiti i da će u tom slučaju morati da budu mnogo manje uzdržani.

Magazin podsjeća da je napredak kandidata za EU spor i da je najvjerovatnija prva nova članica sa Balkana Crna Gora.

Dalje navodi da Srbija, pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem, nastoji da igra na obje strane dodajući da je Vučić "vitlao svojim nacionalističkim akreditivima", kao onda kada je bio ogrnut srpskom zastavom u UN-u dok se razgovaralo o obilježavanju genocida u Srebrenici.

I dalje su, piše briselski mjesečnik, prisutne etničke tenzije. Prošle godine Srbija i Republika Srpska usvojile su "svesrpsku deklaraciju" koja nastoji da poništi post-dejtonsko rješenje i ponovo vrati Kosovo u Srbiju.

"U Srbiji su Trumpa vidjeli kao šansu da stvore veliku Srbiju", rekao je za Parliament hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.

Podsjeća se da je Trump u prvom mandatu imenovao Richarda Grenella za specijalnog izaslanika za pregovore Srbije i Kosova.

Sada je Grenell imenovan za izaslanika za specijalne misije.

Kada je riječ o EU, u tekstu se podsjeća da su Kopenhaški kriterijumi uslov da se neka zemlja kvalifikuje za pristupanje Uniji a da se na Balkanu baš i ne drže vrijednosti demokratije.

Zamjenica direktora Evropskog savjeta za spoljne poslove Vesela Cerneva rekla je za Parliament da, ako pogledamo Trumpove govore do sada, on nema veze sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava.

"Mislim da će mnogi od lidera u tim zemljama njegov povratak u Bijelu kuću vidjeti kao blanko ček", rekla je Cerneva.

Magazin dalje navodi da je EU stavila proširenje više u bezbijednosni kontekst pošto Brisel sve više uviđa potrebu da u svoje okrilje stavi više zemalja kako ne bi pale u okrilje Rusije.

"Poslije 24. februara 2022. došlo je do strateškog preispitivanja evropske bezbijednosti i to je dio argumenata zašto EU treba da se proširi", rekao je Basuner i dodao: "Ali kakvu EU želite?".

Neki tvrde da je put u članstvo u EU postao više transakcijski nego zasnovan na vrijednostima. Navodi se da su 2024. Srbija i EU potpisale sporazum o projektu rudarenja litijuma, uprkos ekološkim protestima u Srbiji i optužbama da se time potkopava Zeleni dogovor EU.

Basuner je rekao da je EU prešla put od nepoštenih izbora (u Srbiji) u decembru do: "Hej, imamo odlično partnerstvo" u julu.

U tekstu se dalje govori o uticaju komercijalnih interesa mađarskog premijera Viktora Orbana u nekim zemljama Zapadnog Balkana. Dodaje se da se uticaj proteže i sa druge strane Atlantika, gdje se misli na poslove sa nekretninama Trumpovog zeta Jareda Kushnera u Srbiji i Albaniji.

Prema riječima Cerneve, kako EU odugovlači obećanja o članstvu, balkanske države teže sopstvenim interesima, što može biti bliže Trumpovom prioritetu "da izabere svoje saveznike".

Međutim, EU igra sličnu igru - proširenje sve više postaje dio interesa da se zemlje povuku iz ruske orbite a pod Trumpom je nejasno na koju stranu bi SAD mogle da se nagnu, zaključuje se u tekstu u Magazinu Parliament, prenio je Dnevni evropski servis.