Upitan i Kurtijev reizbor: Sankcije EU stopiraju razvojne projekte na Kosovu

Zbog kaznenih mjera koje je Brisel uveo Kosovu mnogi projekti koje je finansirala Evropska unija su stopirani, a sankcije bi mogle da utiču i na ishod predstojećih izbora za kosovski parlament.

Mada EU nije objavila listu programa koji su pogođeni mjerama, dva neimenovana izvora rekla su za Reuters da su među njima postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i renoviranje koncertne dvorane, prenosi Dnevni evropski servis.

Jedan od takvih projekata je i bioskop Lumbardi u Prizrenu, koji radi već decenijama, ali je zbog finansijskih problema dobio od EU grant od 1,5 miliona eura.

Direktor bioskopa Ares Športa je međutim, 7. oktobra prošle godine primio mejl od zvaničnika EU u kojem ga obavještavaju da je grant otkazan zbog "mjera koje je EU nametnula vladi Kosova", što se odnosi na kaznene mjere uvedene 2023. zbog jednostranog djelovanja kosovskih vlasti koje su dovele do podizanja tenzija na sjeveru Kosova.

"To je poljuljalo povjerenje zajednice u nas, ali i u EU, koja tvrdi da podržava kulturnu raznolikost", rekao je Športa za Reuters.

Kaznene mjere EU su, između ostalog, podrazumijevale suspendovanje finansiranja projekata, uključujući onih iz Instrumenata za pretpristupnu upotrebu (IPA) i Investicionog okvira za Zapadni Balkan.

Priština je nastojala da umanji značaj ovih mjera, ali sudbina bioskopa u Prizrenu i još nekih projekata pokazuje njihov "uticaj na jednu od nasiromašnijih evropskih zemalja", piše britanska agencija, dodajući da ljudi svih nacionalnosti osjećaju posljedice.

Mjere su takođe zaustavile planove za izgradnju prvog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Prištini, za šta je EU obećala 70 miliona eura.

Zamjenik gradonačelnika Prištine Alban Zogaj rekao je da su konačno počeli da rade na rješavanju višedecenijskog problema zagađenja reke Sitnice, jedne od najzagađenijih u Evropi.

Pitanje uticaja evropskih kaznenih mjera je ponovo pokrenuto u trenutku kada se Kosovo priprema za izbore 9. februara.

To bi, prema ocjeni analitičara, moglo da ugrozi Kurtijeve šanse za reizbor.

Dva privatna istraživanja javnog mnjenja u koje je reuters imao uvid pokazuju da je podrška Kurtijevom Pokretu za samoopredeljenje i njegovim koalicionim partnerima opala na oko 40%, sa 50,2% koliko su dobili 2021.

Politički analitičar Agon Malići je rekao da su neki građani zabrinuti zbog izolacije Kosova.

"Dok je većina birača možda zadovoljna što Kosovo ima veću kontrolu nad sjeverom, mnogi možda neće biti uvjereni da je to održivo bez međunarodne podrške", rekao je Malići.

Neke članice EU žele da ukinu mjere jer nisu uticale na Kurtija da promijeni politiku i jer štete običnim građanima, rekli su Reutersu jedan visoki diplomata i još jednan zvaničnik koji su željeli da ostanu anonimni.

Međutim, tome se protive neke zemlje, uključujući Francusku i Mađarsku koje su, kako piše agencija, naklonjene Srbiji.

Diplomata je rekao da su sankcije nepravedno usmjerene na Kosovo, a ne na Srbiju, koja je takođe igrala ulogu u rasplamsavanju tenzija.

Dodali su da ipak ne postoji mehanizam za povlačenje mjera, uprkos njihovoj neefikasnosti.

Kaznene mjere su opisane kao "privremene i reverzibilne" i bit će ukinute kada Kosovo smanji tenzije na sjeveru, ali se situacija do sada nije promijenila.

"Međunarodna zajednica je izolovala i kaznila Kosovo. Svaki veliki uspjeh koji smo postigli u posljednje dvije decenije – oslobođenje, nezavisnost – postignut je zato što smo blisko sarađivali sa saveznicima", rekla je Vljora Čitaku iz opozicione Demokratske partije Kosova, koja je bila ambasadorica Kosova u SAD.

Kako će se ponašati nova američka administracija Donalda Trumpa je nejasno, navodi Reuters, podsjećajući na izjavu njegovog izaslanika za specijalne misije Richarda Grenella.

"I republikanci i demokrate dosledno su kritikovali Kurtija zbog preduzimanja jednostranih akcija koje destabilizuju region. Kao i EU i NATO. Međunarodna zajednica je ujedinjena protiv Kurtija", napisao je Grenell na mreži X.