EU

Foto: Ilustracija, depo.ba

27.01.2025 |

EU / Riječi stručnjaka

Izvor: Večernji List

PRI­ORI­TETI SE ZNAJU, ALI...

Državna vlast u lancu populizma: EU put tapka u mjestu, posljedice će biti dalekosežne

Državna vlast u lancu populizma: EU put tapka u mjestu, posljedice će biti dalekosežne.

Svađe bi trebalo izbje­ga­vati jer je jasno da sva tri naroda nose frus­tra­cije iz rat­nog i porat­nog raz­dob­lja, nere­ali­zi­rane ciljeve i svoje ver­zije povi­jesti.

Osim toga, ni jedan od triju naroda nije zado­vo­ljan svo­jom sadaš­njom pozi­ci­jom u Bosni i Her­ce­go­vini, piše Dragan Jurić za Večernji list BiH.

Poku­šaj hrvat­skih pred­stav­nika u držav­noj vlasti da inten­ziv­nom komu­ni­ka­ci­jom pro­tek­lih dana i tje­dana deblo­ki­raju europ­ski put Bosne i Her­ce­go­vine za sada nije dao rezul­tat.

Iako je u tim kon­tak­tima dogo­vo­reno da na sjed­nici Zas­tup­nič­kog doma Par­la­men­tarne skup­štine Bosne i Her­ce­go­vine, koja je bila sazvana za 16. siječ­nja, budu usvo­jena dva važna

refor­m­ska i pro­europ­ska zakona, onaj o gra­nič­noj kon­troli i zaštiti osob­nih poda­taka, na zah­tjev SNSD-a sjed­nica je otka­zana pred sami poče­tak.

Sve je pro­lon­gi­rano za čet­vr­tak, 23. siječ­nja, i to je bio novi test za stvarno opre­dje­lje­nje svih poli­tič­kih aktera u zem­lji da se Bosna i Her­ce­go­vina istin­ski kreće prema člans­tvu u Europ­skoj uniji.

Dogo­dile su se ponovno ops­truk­cije, a priča pre­us­mje­rila na popu­lis­tičke teme i poteze, a sve je rezul­ti­ralo smje­nom Nebojše Rad­ma­no­vića iz kole­gija Zas­tup­nič­kog doma.

Europ­ska unija više je puta vrlo jasno sta­vila do zna­nja da je ruka prema BiH ispru­žena, ali ako nema volje i sprem­nosti unu­tar BiH da se tu ruku pri­hvati, uza­ludni su i napori iz Bruxel­lesa.

PRI­ORI­TETI SE ZNAJU, ALI...

Zna se što bi tre­bali biti pri­ori­teti i Vijeća minis­tara i Par­la­men­tarne skup­štine BiH, ali kako sada stvari stoje, nad­ja­čat će ih popu­lis­tički potezi koji su jasno usmje­reni na poprav­lja­nje vlas­tite poli­tičke pozi­cije u birač­kom tijelu, kako u Sara­jevu tako i u Banjoj Luci.

U tom smislu treba pro­ma­trati nere­alne ini­ci­ja­tive da se 9. siječ­nja pro­glasi danom žalosti u BiH, kao i naj­av­ljeni odgo­vor iz RS-a u obliku zah­tjeva za smjenu minis­tra vanj­skih pos­lova

Elme­dina Kona­ko­vića, koji je pred­la­gač ini­ci­ja­tive o danu žalosti, pa i zah­tjev za izba­ci­va­nje SNSD-a iz vlasti.

Sli­jedi poli­tičko-medij­sko iscrp­lji­va­nje na ovoj i neko­liko dru­gih tema koje će sigurno uda­ljiti BiH od europ­skog puta.

Jedna od njih je i priča o pro­mjeni par­la­men­tarne većine, izba­ci­va­nje jed­nih, a uba­ci­va­nje dru­gih stra­naka.

Sve to manje od dvije godine pred izbore, i to u zem­lji gdje je pro­ce­dura pro­mjene vlasti tije­kom man­data, naj­blaže rečeno, kom­pli­ci­rana.

A što bi, zapravo, tre­bali biti stvarni pri­ori­teti državne vlasti u BiH? Uz već spo­me­nute europ­ske zakone, to je izbor glav­nog pre­go­va­rača i drugi uvjeti na kojima inzis­tira Europ­ska unija.

Tu je i (ne) usva­ja­nje držav­nog pro­ra­čuna koji je odavno pos­tao sred­stvo poli­tičke borbe u Bosni i Her­ce­go­vini, a ne naj­važ­niji godiš­nji doku­ment o kojem ovisi funk­ci­oni­ra­nje jedne države.

Pre­više poli­ti­kant­stva dovelo je do toga da su odavno pore­me­ćene pro­ce­dure usva­ja­nja i da se kla­sič­nim medij­sko-poli­tič­kim pri­ti­skom nas­toji dobiti pro­ra­čun u ter­minu i struk­turi koji nekima naj­više odgo­va­raju.

Uporno se igno­ri­raju pro­ce­dure i odgo­vor­nosti, kao i redos­li­jed poteza pri usva­ja­nju.

Posebna je priča što se zabo­rav­lja kako je državni pro­ra­čun u BiH prvens­tveno kon­ci­pi­ran za otplatu vanj­skog duga i finan­ci­ra­nje ins­ti­tu­cija, a ne kao ins­tru­ment razvoja.

ŠTO KOČI DRŽAVNU VLAST

Minis­tar­stvo finan­cija BiH nije pos­lalo pri­jed­log držav­nog pro­ra­čuna. Iako je, prema pro­ra­čun­skom kalen­daru, pro­ra­čun ins­ti­tu­cija BiH za 2025. godinu tre­bao biti usvo­jen do kraja 2024., još uvi­jek nije.

Minis­tri su navikli na ovu nepo­pu­larnu, ali već tra­di­ci­onalnu praksu, pa su zado­voljni ako se pro­ra­čun usvoji u prvom tro­mje­se­čju ove godine.

Neza­do­volj­stvo je veće kod držav­nih služ­be­nika, poli­ca­jaca, voj­nika i namje­šte­nika jer njima naj­av­ljeni rast plaća ovisi isklju­čivo o usva­ja­nju pro­ra­čuna BiH.

Tu je i obveza konač­nog pot­pi­si­va­nja i početka pri­mjene spo­ra­zuma s Fron­texom, a na unu­tar­njem planu reforme, uklju­ču­jući onu izbornu.

Svađe bi tre­balo izbje­ga­vati jer je jasno da sva tri naroda nose frus­tra­cije iz rat­nog i porat­nog raz­dob­lja, nere­ali­zi­rane ciljeve i svoje ver­zije povi­jesti.

Osim toga, ni jedan od triju naroda nije zado­vo­ljan svo­jom sadaš­njom pozi­ci­jom u Bosni i Her­ce­go­vini. U tak­voj situ­aciji zapa­ljiva poli­tička reto­rika sigurno nije nešto što pomaže relak­si­ra­nju odnosa.

Čak i kada se una­pri­jed dogo­vore da neće otva­rati pita­nja oko kojih una­pri­jed znaju da nema dogo­vora, poli­ti­čari uđu u ras­prave i sukobe.

Suprotno oče­ki­va­njima, čak i ono što u pos­li­je­rat­nim godi­nama nije bilo pred­met pri­je­pora, danas jest. Pri­mje­rice, sta­tus Ustav­nog suda BiH ili, toč­nije, stra­nih sudaca u Ustav­nom sudu.

Baš kao i sta­tus i uloga viso­kog pred­stav­nika, ovo je pita­nje oko kojeg su danas oštro suprot­stav­ljeni sta­vovi, posebno poli­tič­kih pred­stav­nika Boš­njaka i Srba.

Žrtva svega toga su europ­ski put BiH i sta­bil­nost zem­lje.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI