Jugoslavija

29.08.2024 |

Investicije / NEKRETNINE

Izvor: Blic

Hotel Jugoslavija pred rušenjem

Posljednji dani čuvenog hotela: Više od pola vijeka bio je sinonim luksuza i prestiža

Rok za iseljenje zakupaca je 31.08.2024., nakon čega kreće rušenje jednog od najimpozantnijih zdanja.

Više od pola vijeka, hotel "Jugoslavija" bio je sinonim za luksuz i prestiž, svjedočeći o vremenu kada su u Beograd dolazili svjetski predsjednici, kraljice i zvijezde.

Sada, ovaj nekadašnji ponos Jugoslavije, sa monumentalnim lusterima i istorijskim apartmanima, zauvijek zatvara vrata. Početak rušenja zakazan je za 31. avgust, piše Blic.

Iz redakcije Blic-a su obišli legendarnu zgradu hotela "Jugoslavija" u Bulevaru Nikole Tesle broj tri, tokom njenog posljednjeg dana rada, a koji je nekada bio najveći i najmoderniji hotel u nekadašnjoj Jugoslaviji, ali i Balkanu, završivši čak i u Ginisovoj knjizi rekorda.

Najveći i najmoderniji hotel tog vremena

Kada je izgrađen, hotel "Jugoslavija" bio je najveći i najmoderniji hotel u bivšoj Jugoslaviji, sa površinom od 50.000 metara kvadratnih, osam spratova i pratećim zgradama, 1.500 prostorija, 1.100 ležaja u 200 jednokrevetnih, 400 dvokrevetnih soba i 23 apartmana, restoranom sa 600 mjesta i manjim restoranom sa 200 mjesta i svim pratećim sadržajima.

Pogled sa hotela Jugoslavija, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

U hotelu koji je od otvaranja svojih vrata svijetu 1969. godine, nakon 22 godine od početka izgradnje, važio za najveći, najluksuzniji i najljepši danas je ostala blijeda sjetna senka onoga što je nekad bio.

Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Dio Hotela "Jugoslavija" stradao je tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.

Kako izgleda danas

Iako je sada već zvanično zatvoren, hotelsko osoblje koje su iz Blic-a sreli dok je radio, i dalje je ponosno na to što su ovdje zaposleni, sa zadovoljstvom i sjetom su ekipu proveli kroz hotel i otkrili tajne koje kriju njegove zidine.

Foto: Mitar Mitrović / Ringier

A bilo je sigurno mnogo. U njemu su odsjedala čak dva američka predsjednika, Richard Nixson i Jimmy Carter, među gostima je bila i britanska kraljica Elizabetha II, Neil Armstrong, čuvena Tina Turner, kao i mnogobrojni poznati strani glumci i pjevači.

Kako i ne bi, kada se nije štedilo kada se hotel gradio, baš zbog toga dobio je epitet najluksuznijeg u ovom dijelu Evrope.

Svarovski luster ušao u Guinnessovu knjigu rekorda

I dalje je u hotelskom restoranu nalazi ogroman luster koji je do prije 10 godina bio jedan od najvećih na svijetu.

Luster od 40.000 Svarovski kristala, Foto: Mitar Mitrović / Ringie

Težak je 14 tona, dugačak je skoro 20 metara, opremljen sa 5.000 sijalica, i ni manje ni više 40.000 Svarovski kristala, zbog čega je i ušao u Guinnessovu knjigu rekorda.

Luster od 40.000 Svarovski kristala, Foto: Mitar Mitrović / Ringie

Hotelski restoran krasi i zidna fasada od mahagonija, kružno stepenište bez potpore, a ako tu je u atrijum koji je nekada krasilo na desetine stolova i saksijskog cvijeća.

Od toga je sada ostala samo fontana "Vodeni cvijet" ruskog umjetnika Aleksandra Zarina.

Fontana "Vodeni cvet" ruskog umetnika Aleksandra Zarina, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Prvi bazen na zatvorenom i dalje je u hotelu, ali adaptiran.

Preko bazena su brodske daske, jer ga više niko ne koristi, a prostor bazena služio je kao ka veliki bar pivnica.

Pogled pravljen samo za Tita

Oronuo apartman Josipa Broza Tita u hotelu Jugoslavija, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Na samom krovu hotela nekada se nalazila bašta koju su krasili sto i stolica izliveni od betona samo za Tita.

U impresivnom pogledu na rijeku pokraj hotela svojevremeno je uživao i sam Josip Broz Tito, iz njegovog predsjedničkog apartmana na posljednjem spratu.

Sala za banket u hotelu Jugoslavija, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Stola i stolice više nema, uništeni su raspadom Jugoslavije, ali je i dalje tu nekada sjajan predsjednički apartman sina svih naroda i narodnosti, iako sada oronuo i pun ptičjeg izmeta, jasno je da je nekada bio sinonim za luksuz i izobilje koje je Tito, i svako ko je bio u hotelu dobijao na tacni, piše Blic.

Izgled jednog apartmana u hotelu, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Hotel koji je ideja čuvenog Lavoslava Horvata, zagrebačkog arhitekte, pravljen je kao beskompromisno modernistički koncipiran objekat usklađen sa brutalizmom Novog Beograda, koji je jednostavnost predstavljao kroz luksuzan hotel pristupačan čovjeku.

Soba u hotelu Jugoslavija, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Takve su, pored apartmana, i ostale sobe u hotelu.

Apartman u kome je boravio Tito, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

U njima kao da je vrijeme stalo. Enterijer dobro podsjeća na ono što je svako od nas kojima su bake i deke odrasle u Titovoj Jugoslaviji mogao da vidi u "komunističkim" stanovima, od stočića, preko tepiha, pa sve do dobro prepoznatljivih pločica, ogledala i kada u kupatilima.

Terasa na posljednjem spratu hotela Jugoslavije, gdje se nekada nalazio kafić, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Nova era "stare Jugoslavije"

Hotel je zatvoren za posjetioce 2006. godine, pa otvoren krajem 2013, ali u daleko manjem kapacitetu.

Kružno stepenište u hotelu bez potpornih stubova, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Tada su u rad puštene 104 sobe na dunavskoj strani na trećem, četvrtom i šestom spratu i važio je za jedan od najpovoljnijih hotela u Beogradu u kategoriji hotela sa tri zvjezdice.

Takođe posjeduje sedam restorana, frizersko-kozmetički salon, prodavnice, i oko 100 kancelarija.

Stepenište u hotelu, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

U okviru kompleksa nalazi se i kazino, veliki parking, auto-perionica, tehnički pregled i još mnogo atraktivnih sadržaja. Svi oni će uskoro dobiti novi izgled, jer je hotel "Jugoslavija" prodat krajem marta jedinom zainteresovanom ponuđaču, kompaniji MV Investment doo iz Beograda, ćerki firmi Millenium team-a, u okviru imovine preduzeća Danube riverside po početnoj cijeni od 3,18 milijardi dinara, odnosno oko 27,1 miliona eura.

Moderno renoviran hol u hotelu, Foto: Mitar Mitrović / Ringier

Kompleks sa hotelom, dvije kule i marinom

"To je projekat koji će značiti i za Zemun, ali i sam Beograd. Govorimo o dvije kule, jedna je stambena, druga poslovna. Hotel "Jugoslavija" bit će simbol i Beograda i Zemuna, ukratko", naveo je ranije Predrag Petrović marketing direktor MV Invest projekat hotel "Jugoslavija", na panelu "Gradnja u Srbiji: Projekti koji su mijenjali tržište".

Budući izgled hotela Jugolavija, Foto: Bureau Cube Partners/RMJM/UNStudio / Ustupljene fotografije

Na parceli je, kako je istaknuto u planu, predviđena izgradnja multifunkcionalnog kompleksa sa:

  • poslovnim prostorima
  • komercijalnim delatnostima i stanovanjem (410 stanova)
  • podzemnim garažama
  • trgom sa fontanama
  • luksuznim hotelom sa restoranima
  • salama za poslovne sastanke
  • salama za konferenciju
  • igraonicom za decu
  • teretanom
  • SPA centrom
  • frizerskim i kozmetičkim salonom
  • bazenom
  • brendiranim prodavnicama
  • baštama i terasama

Hotel je, stoji u Studiji, predviđen kao luksuzni hotel sa 5 zvijezdica kapaciteta oko 200 soba.

Dozvoljeno je planirati i kazino visoke klase koji se predviđa na površini od 4.040 metara kvadratnih, navodi se u nacrtu plana.

Budući izgled hotela Jugolavija, Foto: Bureau Cube Partners/RMJM/UNStudio / Ustupljene fotografije

Preporuka je da hotel koristi energije iz obnovljivih izvora, podržava sortiranje otpada, automatsko gašenje svjetla/klime uređaja u smještajnim jedinicama nakon odlaska gosta...

Kada je riječ o arhitektonskoj koncepciji, planira se ekskluzivni spoljni izgled objekta hotela sa materijalima najvišeg kvaliteta u oblikovanju fasade.

Takođe se planira i putničko pristanište u vidu marine prilagođeno za prijem i otpremu putnika u okviru sistema javnog prevoza putnika, odnosno marina za posebne namjene na vodnom putu namjenjenu za prihvat, čuvanje i opremu plovila koja služe za rekreaciju, sport i razonodu.

Planiraju se poligoni za jedriličarske i veslačke sportove u okviru vodene površine, navedeno je u dokumentu koji je na javnom uvidu bio do 20. maja.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI