Rješenje postoji, ali niko ne čini ništa: Hoće li zgrade u Sarajevu popadati po ljudima

Austrougarski period u historiji Sarajeva počeo je 1878. godine, a okarakteriziran je kao period industrijalizacije, razvoja, prilagođavanja zapadnoj kulturi i društvenih promjena.

Najočitija promjena odrazila se upravo u arhitektonskom stilu kojim su izgrađene mnoge građevine, od kojih su: zgrada Općinskog suda, zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zgrada Narodnog pozorišta Sarajevo, Zemaljski muzej, Sarajevska pivara, Vijećnica, zgrada Glavne pošte, kasarna "Jajce" i mnoge druge.

Postoji opasnost

Iako plijene pažnjom, zbog dotrajalosti predstavljaju opasnost po prolaznike jer se svakodnevno obrušavaju komadi fasade s istih. Sarajevski arhitekta Mufid Garibija u razgovoru za „Avaz“ kazao je kako se u centralnom dijelu grada nalazi najviše ovakvih građevina.

"Kompletna Ferhadija, lijeva i desna strana, cijela ulica Maršala Tita s reprezentativnim objektima koje je radio Karlo Paržik. Zgrada Predsjedništva, Pravni fakultet, kompletna lijeva obala Kulina bana - sve je to Austro-Ugarska radila", kazao je arhitekt Garibija.

Iako pobrojane građevine i ulice pripadaju Historijskom urbanom krajoliku i podliježu pod zaštitu spomenika kulturne baštine, procedura za obnovu postoji, ali niko ne mari.

"Procedura za obnovu je otežana, ali postoje biroi koji su licenceri za te stvari. Ukoliko se ne održavaju, nastaje problem, limene konstrukcije uzrokuju prokišnjavanje, razlika atmosferskog pritiska u gradu utječe najviše na stradanje fasade, pa se obrušavaju, padaju balkoni", upozorio je arhitekt.

Procedura obnove

Garibija je pojasnio i koja procedura sljeduje ukoliko se vlasnici i stanari odluče na obnovu.

"Vlasnik objekta se obrati Federalnom prostornom uređenju, onda arhitekta izvrši tok radova, pa podnese zahtjev s potrebnom dokumentacijom, vlasnički list i šta želi da radi Federalnom ministarstvu na protokol koji pregleda istu. Ukoliko je u pitanju izgradnja objekata na dijelu Urbanog krajolika, onda sve ide preko Općine. Nije to toliko teško, koliko se priča", istaknuo je Garibija.

Dodao je i da, iako procedura nije komplicirana, upravo nemar stanovnika dovodi do toga da niko ne radi ništa po ovom pitanju.

"Radi se o totalnoj nezainteresiranosti. Sarajevo je izgubilo mnogo stanovnika, zaljubljenici su velikim brojem otišli ili umrli. Mlađe generacije su nezainteresirane. Ne zanima ih da li je onaj balkon kriv i da li će past", zaključio je Garibija.

Obrušavanje fasade

U posljednja dva mjeseca najmanje tri puta je došlo do obrušavanja fasade duž ulice Ferhadija.

Zgradama starim 100 i više godina potrebna je restauracija i sanacija, prije nego što se dogode nesreće u kojim će slučajni prolaznici nemar nadležnih platiti životom.