Foto: Vlada KS
30.10.2024 |
Investicije / URBANIZAM
Izvor: Akta.ba
Studija o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada nije potpuna.
Urbanističko planiranje u Sarajevu predstavlja izazovan proces koji se suočava s brojnim problemima, uključujući nedostatak jasnih pravnih okvira, neplanski razvoj i zagađenje zraka. Situacija postaje sve zabrinjavajuća, posebno u kontekstu sve veće urbanizacije i pritiska na resurse. Iako su preduzete određene mjere, poput izrade Studija o ventilacionim koridorima, nedostatak sveobuhvatnog pristupa i saradnje među različitim stručnjacima otežava efikasno rješavanje takvih pitanja.
ZAGAĐENJE ZRAKA I NEPLANSKI RAZVOJ: URBANISTIČKI IZAZOVI SARAJEVA
Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, suočava se s ozbiljnim problemima zagađenja zraka, posebno tokom zimskih mjeseci. Problemi ugrožavaju zdravlje stanovništva i narušavaju kvalitet života u gradu. Urbanističko planiranje ima značajnu ulogu u očuvanju kvaliteta zraka. Odluke o gradnji visokih zgrada u ventilacionim koridorima, koji su ključni za prirodnu cirkulaciju zraka, postale su predmet rasprava među stručnjacima i javnošću.
Problemi zagađenja zraka u Sarajevu imaju dugu historiju, a uzroci su višestruki. Prvi faktori uključuju industrijsku aktivnost koja se nije dovoljno regulisala tokom godina, uz sve veće korištenje fosilnih goriva za grijanje domaćinstava. Također, porast broja motornih vozila u gradu doprinio je povećanju emisije štetnih čestica. Klimatski faktori, poput temperaturne inverzije koja se često javlja u zimskim mjesecima, dodatno pogoršavaju situaciju, jer zagađivači ostaju „zarobljeni“ u gradskim dolinama.
Zagađenje zraka ima brojne negativne posljedice po zdravlje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, izlaganje zagađenom zraku može izazvati respiratorne bolesti, kardiovaskularne probleme, pa čak i preranu smrt. Osim zdravstvenih posljedica, zagađenje ima i ekološke učinke, uključujući oštećenje biljnih i životinjskih vrsta u urbanim sredinama.
U ovom aspektu, ventilacione koridore čine neizostavan dio urbanističkog planiranja. Navedeni koridori omogućavaju cirkulaciju zraka kroz grad i pomažu u razbijanju koncentracije zagađivača. Kroz pravilno planiranje, vlasti mogu osigurati da ovi koridori ostanu slobodni od visoke gradnje, čime se štiti prirodni protok zraka i smanjuje zagađenje.
ŠTA NALAŽE ZAKON?
Prema Zakonu o zaštiti zraka, član 49. nalaže da se do 2018. godine izradi studija koja će utvrditi mikroklimatsku sliku kantona i definisati ograničenja u građenju kako bi se zaštitila prirodna cirkulacija zraka.
Iako je rok istekao, Studija je objavljena tek 2020. godine, u kojoj se preporučuju određena ograničenja gradnje, kao što su zabrana gradnje u zoni od 20 metara od rijeke Miljacke i ograničenja visine u širem području Sarajeva. Međutim, kasnije je Skupština Kantona donijela odluku da ukine ranije postavljena ograničenja visoke gradnje u ventilacionim koridorima.
Prije fokusa na ovu problematiku, potrebno je predstaviti kratki historijat, odnosno, šta (ni)su vlasti uradile, unazad četiri godine.
"Ova situacija izaziva zabrinutost za cjelokupnu strukturu našeg grada, posebno za urbano područje. Zaključci vezani za ventilacione koridore i Studija koja je provedena nisu dovoljni da pruže sveobuhvatan, multidisciplinarni pristup problemima Sarajeva, uključujući zagađenje, korištenje goriva i urbanizaciju. Studija je rađena iz jedne tehničke perspektive i očigledno nije obuhvatila sve relevantne aspekte. Bilo bi važno uključiti arhitekte, građevince, sociologe i druge stručnjake koji bi mogli dati adekvatne odgovore. Ipak, ova Studija je pružila priliku, posebno kantonalnim vlastima, da se pozabave ovim pitanjem, prepoznajući greške u urbanizmu i omogućavajući trenutak refleksije o daljnjim koracima. Nažalost, to se nije ostvarilo.", navodi za Akta.ba portal. Aida Koluder Agić, dipl.ing.arh.
OD VENTILACIONIH KORIDORA DO PRAVNOG VAKUUMA
Zaključci su predstavljali prepreku za nastavak neplanskog razvoja u Sarajevu, ističe Aida za Akta.ba portal. Napominje da su ukidanjem tih zaključaka, lokalne zajednice, koje su prva instanca za izdavanje građevinskih i urbanističkih dozvola, izgubile pravno uporište za odbijanje takvih zahtjeva. Grad se sada vraća na stanje iz 2015. godine, oslanjajući se na regulacioni urbanistički plan iz 1986. godine, koji je istekao 2016. godine. Vlast je imala dovoljno vremena da revidira urbanistički plan, uzimajući u obzir ratne migracije, razaranje grada i promjene u industriji. Stavljanje van snage ovih zaključaka stvorilo je pravni vakuum, jer je novi urbanistički plan tek prošao nacrt i javnu raspravu. U najboljem slučaju, usvajanje važećeg urbanističkog plana može se očekivati tek za godinu dana, što dodatno otežava pravnu situaciju.
"Načelnici nemaju pravnu sigurnost i ne mogu se osloniti na relevantne osnove za odbijanje građevinskih dozvola. U Gradu Sarajevu postoji 13 regulacionih planova, a Odbor za urbanizam i upotrebu lokalnog zemljišta je organ koji prvi razmatra prijedloge tih planova, dajući svoje mišljenje Gradskom vijeću na usvajanje. Ako Gradsko vijeće usvoji te planove, oni se prenose na nivo općina, koje zatim upravljaju sudbinom grada. Time se ne stvara pravni osnov za osporavanje prava gradnje bilo kojem investitoru", ističe naša sagovornica.
NE POSTOJE NIKAKVA ZAKONSKA OGRANIČENJA ZA VISOKU GRADNJU
Ne postoje ograničenja za visoku gradnju, osim smjernica Komisije za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, koja je na državnom nivou uvela moratorij na gradnju u Centru i Starom gradu. Komisija je postavila uvjete koji uključuju pozitivne ili negativne odluke u vezi s gradnjom. Međutim, Studija o ventilacionim koridorima obradila je samo određene aspekte urbanog prostora, poput koridora rijeke Miljacke i glavnih prometnica, propisujući da visoka gradnja mora biti udaljena od tih područja. Situacija se promijenila, a očekuje se ekspanzija nebodera, upozorava Aida Koluder Agić.
"Ovo može dovesti do nesuglasica između novog urbanističkog plana i regulacionih planova nižeg reda, budući da urbanistički plan možda neće odražavati stvarno stanje na terenu. Stoga se predlaže uvođenje moratorija na gradnju dok se ne usvoji novi urbanistički plan", dodaje.
ČIJA JE ODGOVORNOST?
Zakon jasno definiše norme i postavlja direktnu odgovornost, koja u ovom slučaju usmjerena na Kanton Sarajevo, ističe Aida. Kanton je ukinuo zaključke koji su pružali pravnu sigurnost načelnicima, omogućavajući im da razmatraju zahtjeve investitora prilikom podnošenja zahtjeva za građevinske i urbanističke dozvole. Skupština KS i Ministarstvo prostornog uređenja i komunalne privrede predstavljaju prvu instancu kojoj se treba obratiti, te se otvoreno i direktno mora zahtijevati moratorij na gradnju dok se ne usvoji novi urbanistički plan.
Mišljenja je da izjava ministra da će se raditi simulacije za svaki objekat, nije dovoljna. Takav pristup, koji se oslanja na podnošenje prijava i simulacije zgrada, može dovesti do situacija gdje jedan neboder onemogućava izgradnju drugog, uzrokujući dodatno zagađenje. Ovaj pristup nije planski i ne osigurava održivi razvoj grada, " To nije razvoj grada, to je igranje sa sudbinama i životima građana, ljudi, njihovih investicija, njihovog dobra i imovine, ističe Aida za Akta.ba portal.
Navedena praksa stvara pravnu nesigurnost za imovinu građana i postavlja ih kao taoce investitora. Situacija je bezizlazna, a Gradska uprava i Skupština grada Sarajeva ne mogu se osloboditi odgovornosti.
Naša sagovornica objašnjava da je nedavno došlo do pozitivnog izjašnjavanja o regulacionom planu za Centar Novo Sarajevo, što se odnosi na specifične katasterske čestice unutar tog područja. Regulacioni plan se fokusira na detaljnu organizaciju prostora, infrastrukturne aspekte i upotrebu zemljišta, dok urbanistički plan razmatra širu sliku, odnosno razvoj čitavog grada i kantona, uključujući ključne elemente poput proporcionalne raspodjele zelenih površina, neizgrađenog zemljišta, kao i potrebne infrastrukture poput vrtića, škola i kulturnih centara. Ove komponente su bitne za kvalitet života, dok regulacioni plan može biti fokusiran isključivo na specifične stambeno-poslovne jedinice. To znači da regulacioni plan ne garantuje da će u blizini tih jedinica postojati potrebne institucije kao što su škole ili zdravstvene usluge. Aida ističe da to može ostaviti mnoga otvorena pitanja i dovesti do situacija u kojima se donose odluke bez jasnog razumijevanja šireg konteksta, što može biti problematično za budući razvoj zajednice.
Za kraj, naglašava hitnost usvajanja sveobuhvatnog i koordiniranog pristupa kako bi se riješili ozbiljni problemi zagađenja zraka i neplanskog razvoja. Preporučuje i moratorij na gradnju dok se ne usvoji novi urbanistički plan, koji bi trebao obuhvatiti sve relevantne aspekte i omogućiti održivi razvoj grada.
"Odgovornost za rješavanje ovih problema leži na kantonalnim vlastima, koje moraju preuzeti aktivnu ulogu u uspostavljanju pravnog okvira i strategija koje će osigurati kvalitetan život za sve stanovnike. Bez sveobuhvatnog i multidisciplinarnog pristupa, Sarajevo će se suočiti s daljim izazovima u urbanizaciji i očuvanju prirodnih resursa", zaključila je.
S.S.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.