banke

Foto: Ilustracija

27.02.2025 |

Kapital / BANKARSTVO

Izvor: Akta.ba

Zastupnici podijeljeni

Da li izmjene Zakona o bankama u FBiH podržavaju interese privatnog ili javnog sektora?

Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH detaljno je razmatran prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o bankama.

Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH detaljno je razmatran prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o bankama, kojeg je utvrdila Vlada FBiH.

Glavna izmjena u ovom prijedlogu je povećanje stope neosigurane izloženosti sa 5% na 10%, što predstavlja ključnu mjeru za usklađivanje bankarskog sektora sa tržišnim uvjetima.

Vlada je 20. februara 2025. godine dostavila četiri amandmana, koja su sada sastavni dio cjelokupnog prijedloga, a nadležna tijela već su se izjasnila o sadržaju zakona.

Predstavnica Vlade FBiH, Mirjana Vučić je naglasila da se ove izmjene prvenstveno odnose na usklađivanje sa tržišnim uvjetima, te jačanje bankarske supervizije, što je ujedno i primarni cilj zaštite deponenata.

"Svi znamo da je Zakon o bankama donesen 2017. godine i pokazao je otpornost u kriznim situacijama. Ove izmjene, posebno povećanje stope neosigurane izloženosti sa 5% na 10%, pripisuju se potrebama realnog sektora, omogućavajući fleksibilniji pristup finansiranju", izjavila je predstavnica Vlade.

ZASTUPNICI

Također je istaknuto da su izmjene usklađene s evropskim direktivama, a s ciljem sprečavanja dodatnih rizika.

Prema predloženim odredbama, Agencija za bankarstvo FBiH zadržava pravo da u slučaju uočenih neregularnosti putem nadzornih kontrola zatraži dodatne kapitalne zahtjeve, čime se dodatno osigurava stabilnost bankarskog sistema.

Zastupnik Admir Čavalić, koji je govorio ispred radnog tijela, izjavio je da je odbor za ekonomsku politiku razmatrao prijedlog, ali nije dobio potrebnu većinu da bi nastavio daljnju parlamentarnu proceduru.

"Suštinski razlog donošenja ovog zakona, a koji je i sam predlagatelj jasno naveo, jeste povećanje izloženosti s 5% na 10%, odnosno na 15%, ukoliko Agencija za bankarstvo da saglasnost. Moje ključno pitanje glasi – da li je ovo rezultat pritiska stvarnih potreba privrednika iz realnog sektora ili je to pritisak Vlade FBiH i javnog sektora?", izjavio je Čavalić.

Dodao je kako bi bilo poželjno da je ovakva izmjena rezultat činjenice da privredni sektor zahtijeva veću izloženost banaka.

"Banke bi, donoseći odgovarajuće odluke, trebale usmjeriti svoju politiku prema odobravanju više kredita privatnom sektoru, s obzirom na to da je on pokretač ekonomskog razvoja. S druge strane, ukoliko se omogući veća bankarska izloženost prema javnom sektoru – što je u FBiH, gdje bankarski sektor preferira državu i javni sektor, karakteristično – smatram da bismo krenuli u pogrešnom pravcu", izjavio je.

Pitanje profitabilnosti i rizik za građane

Zastupnik, Zildžić Salko je istakao da trenutni Zakon o bankama, premda sadrži određene tehničke elemente, uvodi značajne promjene koje povećavaju stopu neosigurane izloženosti.

"Kada se priča o privredi, uvijek se spominje dobit. Došli smo do suludih ideja, poput povećanja minimalca u državi, što dodatno opterećuje cijenu rada za preko 680 KM u FBiH. U 2021. godini banke su ostvarile 293 miliona, 361 milion u 2022., 516 miliona u 2023., a projekcije za 2024. pokazuju preko 600 miliona. Od 2021. do 2024. dobit je udvostručena, a ovim zakonom omogućavamo bankama da na toliku dobit odobravaju veće kredite, ali uz manju sigurnost njihovog vraćanja", naglasio je.

BANKE

Salko je upozorio kako ovime, prema njegovom mišljenju, dolazi do olakšavanja Vladi FBiH da se zaduži kod domaćih banaka emisijom vrijednosnih papira, čija bi vrijednost ove godine trebala iznositi 910 miliona KM.

Sistematsko uređenje bankarskog sektora

Zastupnica, Amra Junuzović-Kaljić istakla je da predložene izmjene i dopune predstavljaju nastavak sistematskog uređenja poslovanja banaka u FBiH.

"Zakon o bankama, kao temeljni regulatorni akt, prati rješenja karakteristična za zakonodavni okvir Evropske unije. Uvodi se preciznije definisanje povezanosti pravnih lica s bankom, transparentniji pristup podacima o primanjima i naknadama članova upravljačkih tijela, a također se harmoniziraju mjere vezane uz prevenciju pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti," rekla je Junuzović - Kaljić.

Posebno je pohvalila i odredbe o digitalizaciji poslovanja, te prijedloge koji se tiču kreditiranja, čak i u slučaju kada ne postoji kolaterarna pokrivenost.

"Sve su to novosti koje će doprinijeti jačanju otpornosti bankarskog sistema, oslanjajući se na evropske direktive i zakonske okvire", zaključila je.

Dok neki zastupnici vide ove izmjene kao nužan korak ka modernizaciji i većoj fleksibilnosti finansiranja, drugi upozoravaju na potencijalne rizike koji bi mogli ugroziti stabilnost bankarskog sistema i kapital građana.

E.K.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI