Ko gubi, a ko dobija snižavanjem američkih kamatnih stopa za 0,5 posto?

Federalne rezerve (centralna banka SAD-a) snizile su kamatnu stopu za 50 baznih poena na raspon između 4,75 posto i pet posto, čime je okončana faza pooštravanja monetarne politike koja je počela u martu 2022. godine. Centralna banka predviđa još jedno sniženje kamatne stope od 50 baznih poena (0,5 posto) ove godine.

Ovo sniženje navelo je centralne banke arapskih zemalja – uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Bahrein, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i Oman – da donesu sličnu odluku jer su valute ovih zemalja povezane s dolarom.

Također, centralne banke Brazila, Turske, Japana i Velike Britanije održat će odvojene sastanke ovih dana kako bi donijele odluke o kamatnim stopama.

Prije ovog sniženja, kamatna stopa u SAD-u kretala se između 5,25 posto i 5,5 posto, što je bio najviši nivo u posljednje 23 godine. Takva kamatna stopa utjecala je na globalno kreditiranje i državne dugove denominirane u američkoj valuti ili povezane s njom.

Federalne rezerve imaju tri sastanka ove godine, od kojih je prvi bio u utorak i srijedu ove sedmice, zatim sastanak u novembru i posljednji u decembru 2024. godine.

Nakon odluke o popuštanju monetarne politike (smanjenju kamatne stope), jedni će biti na dobitku, a drugi na gubitku.

NAJISTAKNUTIJI PROFITERI

• Od sniženja kamatne stope na dobitku su najprije kreditni korisnici – pojedinci i kompanije, pa čak i vlade – jer će kamatna stopa na kredite biti snižena, što znači smanjen iznos mjesečne otplate koju kreditni korisnici treba da daju.
• Među onima koji su na dobitku su i globalna tržišta dionica, koja bi mogla privući investitore u fondovima u dolarima, koji će svoj novac preusmjeriti na druge investicije koje donose veće prinose.
• Nakon više od dvije godine kako vlasnici bankovnih depozita koriste visoku kamatnu stopu, sniženje kamatne stope smanjuje finansijske prinose na depozite, što ih navodi na potragu za boljim investicijama.
• Zlato je među područjima koja profitiraju od snižavanja kamatnih stopa na valute u svijetu. Prirodni odnos između žutog metala i kamatnih stopa je obrnut, što se pokazalo ove sedmice kada su cijene zlata dostigle najveći nivo.
• Sektor izvoza će profitirati od sniženja kamatnih stopa jer će izvozna roba postati konkurentnija na globalnim tržištima zbog pada vrijednosti valute.
• Među profiterima su i lokalne ekonomije širom svijeta koje će dobiti gotovinu u vidu investicija. Ova sredstva koja su bila u bankama sada će se slijevati ​​na tržišta, ulagati, što će pozitivno utjecati na proizvodnju, zapošljavanje i ekonomski rast.

NAJISTAKNUTIJI GUBITNICI

Banke širom svijeta su na vrhu liste najistaknutijih gubitnika od sniženja kamatnih stopa jer će deponenti pribjeći podizanju svog novca ili njegovog dijela i ulaganju van bankarskog sektora.

Ovaj novac se nalazi u bankama više od dvije godine, a njegovi vlasnici dobijali su finansijske povrate, ali će snižavanje kamatnih stopa smanjiti iznos prinosa i potaknuti investitore da potraže bolje investicione opcije.

Vlasnici depozita također su na gubitku, posebno oni koji nisu skloni riziku i nisu pronašli niskorizične investicione instrumente u koje bi uložili svoj novac. Oni će vjerovatno ostaviti svoj novac u bankama, ali će dobijati niže prinose nego ranije.

Banke će biti pogođene i sa drugog aspekta, a to je smanjenje prihoda od kamate na bankarske kredite, jer će kamatne stope biti snižene, a samim time i iznos kamate na mjesečne rate.

Među onima koji su najviše na gubitku je Kina. Kada se vrati na historiju odnosa između dolara i juana, kineska valuta raste kada dolar opada, što znači da raste trošak za kupovinu juana. To povećava troškove kineskog izvoza i čini ga manje konkurentnim na globalnom tržištu.

VIŠA INFLACIJA

Postoji još jedna važna stvar koju treba sagledati. Sniženje kamatne stope znači povećanje investicija, što je pozitivno. Međutim, povećanje investicija znači povećanje proizvodnje koja zahtijeva radnu snagu, što rezultira povećanjem zaposlenosti. Povećana zaposlenost znači povećanu finansijsku likvidnost među pojedincima, što vodi povećanoj potrošnji. Povećana potrošnja dovodi do povećane potražnje za robom, što na kraju dovodi do ponovnog povećanja inflacije.