Kako je 11 mjeseci rata ugrozilo izraelsku ekonomiju?

Nakon 11 mjeseci rata, Izrael se suočava sa najvećim ekonomskim izazovom u posljednjih nekoliko godina. Podaci pokazuju da izraelska ekonomija doživljava najteži pad među najbogatijim zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Njen BDP se smanjio za 4,1% u sedmicama nakon napada predvođenih Hamasom 7. oktobra. Pad se nastavio i 2024., pao je za dodatnih 1,1% i 1,4% u prva dva kvartala, izvještava Forbes BiH. Ovoj situaciji neće pomoći ni štrajk širom zemlje od 1. septembra koji je, iako vrlo kratko, doveo privredu zemlje u zastoj usred široko rasprostranjenog bijesa javnosti zbog vladinog vođenja rata.

RAT I EKONOMIJA: IZAZOVI IZRAELA U SJENAMA SUKOBA

Izraelski ekonomski izazovi, naravno, blijedi su u poređenju sa potpunim uništenjem ekonomije u Gazi. Ali produženi rat i dalje šteti izraelskim finansijama, poslovnim investicijama i povjerenju potrošača.

Izraelska ekonomija je brzo rasla prije početka rata, uglavnom zahvaljujući tehnološkom sektoru. Godišnji BDP po glavi stanovnika porastao je za 6,8% u 2021. i 4,8% u 2022. godini, mnogo više nego u većini zapadnih zemalja. Ali, stvari su se od tada dramatično promijenile. U svojoj prognozi iz jula 2024., Banka Izraela je revidirala svoja predviđanja rasta na 1,5% za 2024. godinu, u odnosu na 2,8% koliko je predviđala ranije u godini.

BANKA IZRAELA

S obzirom da borbe u Gazi ne pokazuju naznake za kraj, a sukob s Hezbollahom na libanonskoj granici se intenzivira, Banka Izraela procjenjuje da će troškovi rata dostići 67 milijardi američkih dolara do 2025. Čak i uz paket vojne pomoći od 14,5 milijardi dolara iz SAD-a, finansije Izraela možda neće biti dovoljne da pokriju ove troškove.

To znači da će se Izrael suočiti s teškim izborima o tome kako rasporediti svoje resurse. Možda će, na primjer, morati smanjiti potrošnju u nekim oblastima ekonomije ili se zadužiti. Više zaduživanja će učiniti otplate kredita većim i skupljim za servisiranje u budućnosti.

Pogoršana fiskalna situacija u Izraelu navela je velike agencije za kreditni rejting da smanje status zemlje. Fitch je snizio kreditni rezultat Izraela sa A+ na A u augustu na osnovu toga što je povećanje njegove vojne potrošnje doprinijelo povećanju fiskalnog deficita na 7,8% BDP-a u 2024. godini, u odnosu na 4,1% godinu ranije.

To bi također moglo potencijalno ugroziti sposobnost Izraela da održi svoju trenutnu vojnu strategiju. Ova strategija, koja uključuje kontinuirane operacije u Gazi usmjerene na uništenje Hamasa , zahtijeva čizme na terenu, napredno naoružanje i stalnu logističku podršku – a sve to ima veliku finansijsku cijenu.

RAT OBLIKUJE BUDUĆNOST IZRAELA

Osim makroekonomskih pokazatelja, rat je imao dubok uticaj na određene sektore izraelske ekonomije. Građevinski sektor je, na primjer, usporio za skoro trećinu proizvodnje u prva dva mjeseca rata. I poljoprivreda je takođe pretrpjela udarac , sa padom proizvodnje za četvrtinu u nekim oblastima.

Otprilike 360.000 rezervista je pozvano na početku rata – iako su se mnogi od tada vratili kućama. Više od 120.000 Izraelaca protjerano je iz svojih domova u pograničnim područjima, a oko 140.000 palestinskih radnika sa Zapadne obale nije izdata dozvola da uđu u Izrael od napada 7. oktobra.

Izraelska vlada je nastojala popuniti prazninu dovođenjem radnika iz Indije i Šri Lanke. Međutim, mnogi ključni poslovi sigurno će ostati nepopunjeni.

Procjenjuje se da će do 60.000 izraelskih kompanija možda morati da se zatvori 2024. godine zbog nedostatka osoblja, prekida u lancu nabavke i opadanja poslovnog povjerenja, dok mnoge kompanije odgađaju nove projekte.

Turizam, iako nije ključni dio izraelske ekonomije, također je ozbiljno pogođen. Broj turista je dramatično opao od početka rata, a jedan od deset hotela širom zemlje sada se suočava sa mogućnošću zatvaranja.

KAKO OVAJ RAT UTIČE NA REGION

Rat je možda potresao izraelsku ekonomiju, ali efekat na palestinsku ekonomiju bio je daleko gori i biće potrebne godine da se popravi.

Mnogi Palestinci koji žive na Zapadnoj obali ostali su bez posla u Izraelu. A odluka Izraela da zadrži većinu poreskih prihoda koje prikuplja u ime Palestinaca ostavila je Palestinske vlasti u nedostatku gotovine.