Foto: Pixabay
11.03.2025 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Nezavisne novine
BiH je prošle godine zabilježila spoljnotrgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
BiH je prošle godine zabilježila spoljnotrgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u iznosu od oko četiri milijarde KM, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH.
Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem u ovoj komori, istakao je da je od ukupno dva miliona hektara obradivog zemljišta u BiH iskorišteno samo 20 odsto.
"Poljoprivreda je, uz metalski i drvni sektor, jedna od ključnih grana privrede u BiH. Međutim, za razliku od ova dva sektora, poljoprivreda već godinama bilježi značajan deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Tokom prošle godine ukupna razmjena u ovom sektoru dostigla je oko 6,3 milijarde KM, od čega je izvoz iznosio oko 1,2 milijarde KM, dok je uvoz bio znatno veći – oko 5,1 milijardu KM. U poređenju s prethodnom godinom, ukupan obim razmjene povećan je za 10 odsto, dok je izvoz porastao za 8,5 odsto, a uvoz za 10 odsto", precizirao je Ćeranić za "Nezavisne novine".
Dodao je da je poljoprivredni sektor specifičan po najnižoj pokrivenosti uvoza izvozom, koja je prošle godine iznosila svega 23 odsto. Takođe, ovaj sektor čini trećinu ukupnog spoljnotrgovinskog deficita BiH.
"Iako BiH raspolaže s dva miliona hektara obradivog zemljišta, trenutno se koristi samo oko 400.000 hektara, što procentualno iznosi 20 odsto", naglasio je Ćeranić.
Tržišta i ključni proizvodi
Glavna izvozna tržišta za poljoprivredno-prehrambeni sektor BiH su zemlje regiona – Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora. S druge strane, uvozom dominiraju članice Evropske unije, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Njemačku i Italiju, dok se iz Srbije, koja nije dio EU, takođe uvozi značajan dio proizvoda.
Među izvoznim proizvodima, najveći prihod ostvaren je u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda, čiji je izvoz dostigao 156 miliona KM. Slijede pekarski i konditorski proizvodi, kao i proizvodi od brašna, s izvozom od oko 153 miliona KM, dok su jestiva biljna ulja generisala oko 140 miliona KM prihoda.
S druge strane, BiH je najviše uvozila alkoholna i bezalkoholna pića, na koja je prošle godine potrošeno 601 milion KM. Meso i klanični proizvodi zauzimaju drugo mjesto sa 590 miliona KM, dok su pekarski i konditorski proizvodi uvezeni u vrijednosti od 400 miliona KM.
Problem uvoza i domaća proizvodnja
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo, istakao je da prekomjeran uvoz ozbiljno ugrožava domaću poljoprivredu.
"Nedavno je odobren uvoz zamrznutog mesa iz Argentine i drugih zemalja. To nije normalno. Ako imamo kapacitete da sami proizvodimo, zašto se ne ulaže u domaću proizvodnju? Ovo je direktan udar na naše poljoprivrednike i podrška stranim ekonomijama. Umjesto da se novac zadrži u BiH, da otvaramo radna mjesta i gradimo samoodrživost, vlasti nas čine zavisnim od uvoza i guše domaću proizvodnju", poručio je Bićo.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.