Nafta poskupljuje, ekonomska neizvjesnost raste

Cijene nafte nastavile su rast treću sedmicu zaredom, iako umjerenim tempom, dok investitori izražavaju zabrinutost zbog mogućeg pogoršanja trgovinskih odnosa na globalnom nivou. Na londonskom tržištu cijena barela porasla je za 1,9% na 73,63 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen rast od 1,6%, dosegnuvši 69,36 dolara po barelu.

Pad cijena nafte početkom marta dostigao je najniži nivo u 2025. godini, ali je od tada zabilježen oporavak veći od 6%. Glavni faktor koji je utjecao na rast cijena jesu sankcije uvedene od strane Sjedinjenih Američkih Država. Nakon što su desetak dana ranije uvedene sankcije na iransku naftu, prošle sedmice predsjednik Donald Tramp najavio je uvođenje 25-odstotnih carina na kupovinu venecuelanske nafte i gasa.

Dodatno smanjenje ponude na svjetskom tržištu rezultat je postojećih sankcija na rusku naftu, čime se povećava zabrinutost u pogledu dostupnosti energenata. Analitičarka kompanije Sparta Commodities, Džun Goh, ističe da je snabdijevanje oslabljeno zbog potencijalnog gubitka iranske i venecuelanske nafte.

S druge strane, rast cijena nafte ograničen je strahovanjima od ekonomske usporenosti i moguće recesije, što bi moglo smanjiti potražnju za energentima.

Najavu uvođenja 25-odstotnih carina na uvoz automobila od početka aprila pratio je plan o recipročnim carinama na sve zemlje koje već primjenjuju carinske tarife na američku robu. Očekujući odgovor zemalja poput Kanade, Kine i Evropske unije, investitori strahuju od eskalacije carinskog rata.

Analitičari JPMorgana ocjenjuju da su tržišta pod pritiskom zbog neizvjesnosti američke trgovinske politike i mogućih posljedica carinskog rata. Iako cijene nafte bilježe rast tri sedmice zaredom, prognoze ukazuju na kretanje u uskom rasponu, s obzirom na potencijalni rast inflacije i negativne efekte na globalnu trgovinu i ekonomski razvoj, što bi moglo utjecati na potražnju za energentima, piše Index.