Foto: O33.ba
21.01.2025 |
Ličnosti / KULTURA I SPORT
Izvor: Akta.ba
Na današnji dan je otišao čovjek čije je sve bilo i ostalo u Sarajevu.
Kemal Monteno, zasigurno je jedan od najpoznatijih sarajevskih pjevača i kantautora, zlatnog vremena koje je iznjedrilo ono najbolje iz Sarajeva, najbolje u bivšoj Jugoslaviji.
Počeci i porodica
Monteno je rođen 17. septembra 1948. godine u sarajevskoj bolnici Jezero, a iznad stadiona Koševo je proveo veći dio svog djetinjstva.
Potiče iz skromne porodice koja mu je uz oca Talijana, kroz odgoj približila ljubav i muziku, majka je pjevala sevdalinke a otac talijanske kancone.
Kao dijete koje je odraslo pored fudbalskog stadiona, htio je biti profesionalni fudbaler ali je život imao drugi plan za njega.
Već u osnovnoj školi je primijećen njegov muzički talenat a nakon jednog nastupa u kojem je u žiriju sjedio Kornelije Kovač, krenuli su šlageri a potom zavidna karijera.
Foto: glossy.espreso.co.rs
Monteno je bio i vrstan kantautor, pisao je pjesme i za druge, među kojima su bili i Indeksi.
Zanimljivo je da su neke od najboljih pjesama napisao tokom služenja vojnog roka 1969. i 1970. godine.
Foto: glossy.espreso.co.rs
Saradnicima koji su i sami u to vrijeme postajali velike muzičke zvijezde bili su mi u prijatelji poput Zdravka Ćolića.
Oženio se školskom ljubavi, Brankom, odmah po izlasku iz vojske.
Foto: glossy.espreso.co.rs
U mnogim intervjima je nazivao svojom muzom a u braku su bili preko 40 godina.
SARAJEVO KAO SUBLIMACIJA POŠTOVANJA RAZLIČITOSTI
"Slavili smo mi sve božiće, nove godine, bajrame… sve smo slavili kao i prije. Mi Sarajlije ne gledamo na te razlike.", rekao je svojevremeno Monteno.
Njegovu karijeru obilježili su mnogi hitovi koje je pisao za sebe ili druge ali ona kultna je ipak "Sarajevo ljubavi moja" koju jednako vole i s jednakim emocijom pjevaju svi, čak i oni koji nisu iz Sarajeva.
Foto: glossy.espreso.co.rs
Nije on ljubav ka svom gradu pokazivao samo pjesmom, nego je i u najtežem dobu za Sarajevo bio tu.
"A šta ću? Gdje ću? Tu sam se rodio i tu živim.", izjavio je u jednom ratnom intervjuu.
"Mada je sve manje ljudi koje još poznajem u Sarajevu", dodao je misleći na broj Sarajlija koji su otišli.
Pjevao je i u ratu, prkoseći svemu lošem koje je Sarajevo svjedočilo.
"Pismo prijatelju" je jedina pjesma koju je Kemal Monteno pjevao tokom opsade, a koja i danas izaziva snažne emocije svih koji su je preživjeli, kako tekstom, muzikom tako i spotom koji obiluje velikanima vezivim za Sarajevo.
U vrijeme kada se Monteno počeo baviti muzikom, na domaćoj sceni dominirala strana muzika i kopiranje iste.
Zbog toga je činjenica da su Monteno i Indexi stvarali originalnu muziku bila još značajnija.
OPROŠTAJ OD VOLJENOG GRADA
Njegov oproštajni koncert u Sarajevu je bio epicentar emocija i osjetilo se da je zaista zadnji. Došli su mu svi koje je cijenio, volio, sa kojima je sarađivao.
Bolest ga nije spriječila da smogne snage i na svoj način se oprosti od svih, onako kako mu priliči, grandiozno.
U novembru 2012. godine, na tom koncertu u Zetri svakom najavom gosta slao je emociju, opraštao se kako sa gostima, tako i sa publikom.
Ipak, koncertom je preduhitrio i samu smrt i "vratio se životu".
Deseta godišnjica od smrti
Kemalo Monteno je umro 21. januara 2015. godine u 67. godini u Zagrebu netom poslije transplantacije bubrega.
Ukopan je 28. januara na sarajevskom gradskom groblju Bare.
Veličina je u skromnosti
Kroz karijeru je radio sa najvećim imenima ex-Yu muzičke scene, kakav je bio i sam, mada je bio skroman u svojim uspjesima.
Uvijek je govorio da nikada nije bio popularan, i da ni ne zna šta to zapravo znači.
Ali, da je veličina upravo u skromnosti, to je već odavno poznato.
"I ako pitate gdje sam sada, ne idem iz ovog grada, sve je moje ovdje ostalo…", pjevao je.
I da, sve je njegovo bilo i dalje jeste baš tu, u Sarajevu. I uz njega je Sarajevo bilo Sarajevo.
Ostao je jedan je najznačajnih muzičkih stvaralaca Bosne i Hercegovine, mada mu, nažalost, počevši od njegovog grada, ni tokom ni nakon života nije dovoljno (o)dato poštovanja i važnosti.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.