Ona je jedina žena na svijetu koja je preživjela pad aviona sa preko 10 kilometara visine

Vesna Vulović je rođena 3. januara 1950. godine u Beogradu a u Guinnessovu knjigu rekorda, ušla je kao osoba koja je preživjela pad sa visine 10.160 metara bez padobrana.

U Beogradu je odrastala i završila osnovnu i srednju školu. Otac joj je bio biznismen, a majka fitness instruktor, što je mladu Vesnu navodilo na košarku, gimnastiku i kasnije balet.

Ljubav prema jezicima je polazila iz muzike koju je slušala, te je upisala Filološki fakultet. Kao veliki obožavalac grupe "Beatles" odlučila je da u Engleskoj usavrši engleski jezik.

Putujući po Ujedinjenom Kraljevstu, kasnije i do Stokholma u Švedskoj sa prijateljem, putovanja su joj postala sve zanimljivija.

Po povratku za Beograd, srela je jednu svoju prijateljicu, koja je stjuardesa, što joj je bilo veoma inspirativno i odlučila je da se i ona okrene toj profesiji.

Tada svoj put započinje radom u jugoslovenskom nacionalnom avio-prevozniku "JAT"-u.

Tragični događaj koji joj je donio gorku slavu

Ova srpska stjuardesa je u 23 godini preživela je pad sa preko 10 hiljada kilometara visine bez padobrana, nakon što je teroristički napad detonirao bombu u njenom avionu 25. januara 1972. godine.

Ova katastrofa je počela "slučajno" kada je Jat Airways, pomiješao njen raspored sa drugom stujardesom istog imena. Planirani let je bio za Dansku, a ona je, bez zamjerki na grešku u smjenama zbog imena, prihvatila polazak.

Prisjetila se u jednom intervjuu, da je jedan posebno mrzovoljni putnik provjerio svoju torbu za povezni let, ali se nije ukrcao. Ona vjeruje da je bomba stavljena u njegovu torbu.

"Posljednje čega se sjećam je da sam se ukrcala u avion na stražnjim vratima i vidjela nekoliko žena kako čiste avion.", rekla je.

Ona se zapravo nije sjećala samog leta.

Kako je Vesna Vulović preživela pad?

Ovaj tragični događaj odigrao se samo 46 minuta nakon polijetanja kada je eksplozija u prtljažniku razbila avion McDonnell Douglas DC-9.

Svih 28 putnika na tom letu je poginulo osim Vesne, a kako se ona nije sjećala ni leta ni slijetanja, niko nije sasvim siguran kako je preživjela.

Neki su vjerovali da je bila vezana pojasom za sjedište koje je palo u rijeku. Beogradske novine objavile su tada da se ona nalazila u zadnjem dijelu aviona koji je nakon udara sletio pod savršenim uglom na snijegom prekrivenu padinu.

Ljekari su joj rekli da je njeno srce trebalo da pukne od udara, te su njeno preživljavanje pripisali niskom krvnom pritisku.

Trup aviona (glavni dio) odvojio se od ostatka aviona i sletio u gusto šumovito područje u blizini čehoslovačkog sela Srbska Kamenice, što je, vjeruje se, ublažilo udar i povećalo njene šanse za preživljavanje.

Foto: guinnessworldrecords.com

Osim toga, Vesnin nizak krvni pritisak doveo je do toga da izgubi svijest kada se u kabini smanjio pritisak, sprječavajući njeno srce da pukne pri udaru.

Lokalni mještanin i medicinar iz Drugog svjetskog rata, Bruno Honke, našao je kako vrišti unutar olupine. On joj je pružio ključnu prvu pomoć prije nego što su stigli spasilački timovi.

Dok istražitelji sumnjaju da je bomba postavljena u avion tokom zaustavljanja u Kopenhagenu u Danskoj, nikada ništa nije dokazano niti je iko ikada uhapšen.

​Foto: Associated Press

Guinnessova knjiga rekorda

Nakon što je proslavljena na teritoriji Jugoslavije kao narodni heroj, dobila je odlikovanje i od Josipa Broza Tita.

Za njen "slučaj" se zainteresirao i Guinness koji joj je nakon istraživanja "prozvao" jedinom ženom na svijetu koja je preživjela pad sa visine od preko 10 000 metara, tj. preko 10 kilometara.

Titulu za Guinnessov rekord uručio joj je Paul McCartney, što je priznanje činilo još posebnijim, obzirom da je bila veliki fan Beatlesa.

Odbijen povratak na posao stjuardese

Vesna Vulović je bila jedina preživjela, 27 ostalih putnika i članova posade je poginulo.

U septembru 1972. godine, izrazila je želju da se vrati na posao, ali je kompanija to odbila zbog publiciteta, te joj je dodijeljen "zemljani" posao na aerodromu.

Za šalterom je radila nakon potpunog oporavka od povreda među kojima su bile fraktura lobanje, obje slomljene noge i tri slomljena pršljena, od kojih je jedan bio zgnječen zbog čega je ostala privremeno paralizovana od struka.

Prohodala je nakon nekoliko mjeseci, poslije više uzastopnih operacija.

Kada su je jednom prilikom upitali o njenom životu rekla je: "Ne znam šta da kažem kada ljudi kažu da sam imala sreće. Život je danas težak".

Počela je sve više da se zatvara u svoj stan, a gostovanja po medijima je odbijala.

​Foto: dmarge.com

Povratak u "stvarnost"

Svojevremeno je novinarima rekla da ne razmišlja o svom padu svakog dana, ali da se bori sa "krivicom preživjelog" što je znatno uticalo na njeno mentalno zdravlje.

Za britanski Independent je izjavila: "Kad god mislim o nesreći, doživim snažan osjećaj krivice zato što sam je preživjela, i to me dovodi do plača. Tada pomislim da možda uopšte nisam ni trebala da je preživim."

Na njenu karijeru se kasnije odrazio i politički aktivizam 90-tih kada se glasno protivila režimu tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića.

Za New York Times je rekla: "Ja sam kao mačka, imala sam devet života. Ali ako nacionalističke snage u ovoj zemlji prevladaju, srce će mi prsnuti. … Ne razmišljam o nesreći svaki dan. Ja sam jaka, ali politika u ovoj zemlji me umara. Moje srce ne može podnijeti još dugo. Dosta mi je."

Preminula je u Beogradu, 23. decembra, 2016. godine u 66 godini života.