Iako je "nevidljiv", snažnim porukama kroz svoju umjetnost "drma" savjest civilizacije

Banksy je anonimni britanski ulični umjetnik, politički aktivista i grafički dizajner čiji radovi postavljaju pitanja o društvenim, političkim i kulturnim temama.

Njegova umjetnost je prepoznatljiva po satiričnom pristupu, dok često korisisti grafite i instalacije.

Njegovi radovi često komentarišu kapitalizam, rat, autoritarizam i druge globalne i lokalne probleme.

Iako je poznat po tome što je anoniman, mnogi spekulišu o njegovom identitetu, ali niko nije siguran ko je zapravo Banksy.

Njegovi radovi su postali simbol otpora i kritike vlasti, a njegov stil je prepoznatljiv po jednostavnim, ali snažnim porukama, često uz pomoć stencila i provokativnih slika.

Banksy-jeve umjetničke "intervencije" obično nastaju na neočekivanim mestima, kao što su zidovi zgrada, mostovi i ulične površine, a mnogi od tih radova su postali popularni i skupi na tržištu umjetnosti.

Foto: Banksy/Facebook

U intervjuu iz 2003. godine sa Simonom Hattenstoneom za The Guardian, Banksy je opisan kao "bijelac, 28 godina, neuredan, u opuštenoj odjeći—farmerke, majica, srebrni zub, srebrna ogrlica i srebrna naušnica.

"Izgleda kao kombinacija Jimmyja Nail-a i Mikea Skinnera iz The Streets-a.", rekao je Simon.

Kratak intervju sa osobom koja je u izvještaju identifikovana kao Banksy prikazan je u ITV News segmentu iz 2003. godine.

Banksy je započeo kao umjetnik u dobi od 14 godina, bio je isključen iz škole i služio je kaznu u zatvoru zbog sitnih kriminalnih djela.

Prema Hattenstoneu, "anonimnost mu je ključna jer je grafitiranje ilegalno".

Banksy je navodno živio u Eastonu, Bristolu, tokom kasnih 1990-ih, prije nego što se preselio u London oko 2000. godine.

Foto: Banksy/Facebook

Banksy je započeo kao umjetnik grafita u slobodnom stilu od 1990. do 1994. godine kao član Bristol grupe DryBreadZ Crew (DBZ), zajedno s dvojicom drugih umjetnika, Kato i Tesom.

Bio je inspirisan lokalnim umjetnicima, a njegov rad je bio dio šire bristolske underground scene.

Tokom tog perioda upoznao je bristolskog fotografa Stevea Lazaridesa, koji je počeo prodavati Banksyjevo umjetničko djelo, a kasnije postao njegov agent.

Do 2000. godine, Banksy se prebacio na tehniku šabloniranja nakon što je shvatio koliko manje vremena uzima da se završi rad.

Tvrdio je da je prešao na šabloniranje dok je skrivajući se od policije bio ispod kamiona za smeće, kada je primijetio šablonirani serijski broj i, koristeći ovu tehniku, ubrzo je postao mnogo prepoznatljiviji u Bristolu i Londonu.

Bio je golman nogometnog tima Easton Cowboys i Cowgirls tokom 1990-ih i putovao je s klubom u Meksiko 2001. godine.

Foto: Banksy/Facebook

Banksyjevi šabloni sadrže upečatljive i humoristične slike, koje su povremeno kombinirane s sloganim porukama.

Poruka je obično anti-ratna, anti-kapitalistička ili anti-establišmentska.

Njegove intervencije u galerijama i na aukcijama umjetnosti često podstiču šok i iznenađenje, kao što je slučaj s poznatom incidentom kada je jedan od njegovih radova, Girl with a Balloon, uništen automatskim uništavačem odmah nakon što je prodan na aukciji.

Ovaj čin nije bio samo šokantan, već je izazvao debatu o vrijednosti umetnosti, komercijalizaciji i integritetu umjetničke scene.

Foto: Banksy/Facebook

Banksy koristi nekoliko moćnih strategija kako bi izazvao reakciju javnosti i podigao svijest o društvenim, političkim i kulturnim pitanjima.

Njegova umjetnost se često pojavljuje na neočekivanim mjestima, kao što su zidovi zgrada, mostovi, ili napušteni objekti.

Ovaj element iznenađenja pomaže mu privući pažnju i stvoriti interes, jer ljudi nisu navikli vidjeti umjetnost u takvom kontekstu.

Time se javnost natjera da obratite pažnju na umjetnost, ali i na poruku koju ona nosi.

Dodatno, Banksy je majstor satiričkog pristupa, koristeći humor i provokaciju kako bi komentirao političke, društvene i ekonomske nepravde. Ova vrsta provokacije izaziva snažnu reakciju kod publike, od divljenja do ljutnje, i time potiče ljude na razmišljanje.

Banksy je poznat po tome što je ostao anoniman, što stvara dodatnu mistiku oko njegove osobe(nosti).

Anonimnost je također snažno povezana s njegovom porukom – umjetnost nije vezana za autora, već za samu poruku.

"Da li ste kompanija koja želi licencirati Banksyjevu umjetnost za komercijalnu upotrebu? Onda ste došli na pravo mjesto – ne možete. Samo Pest Control Office ima dozvolu za korištenje ili licenciranje mog umjetničkog djela. Ako vam je neko drugi odobrio dozvolu, nemate dozvolu. U svojoj (autorski zaštićenoj) knjizi napisao sam "autorska prava su za gubitnike" i i dalje ohrabrujem svakog da uzme i izmijeni moju umjetnost za vlastitu ličnu zabavu, ali ne za profit ili da to izgleda kao da sam nešto podržao kada nisam. Hvala.", napisao je na svojoj oficijelnoj stranici.

Banksy koristi medij koji je često shvaćen kao ilegalan ili subverzivan. Time se povezuje s anti-establišmentskim i slobodarskim idejama.

Kroz svoj rad, on izaziva debatu o legalnosti umjetnosti, granicama kreativnosti i slobode izraza.

Ponekad se Banksyjeva umjetnost stapa s urbanim okruženjem na način koji podstiče ljude da se usmjere na svakodnevne, ali zanemarene aspekte društva.

Neki od njegovih radova direktno angažuju gledatelje, pozivajući ih da razmotre teme koje možda inače ne bi primijetili.

Bilo kako bilo, Banksy nam je potreban kao nevidljivi korektiv i poziv na savjest kakvi se najbolje izraze upravo kroz umjetnost.