Bh. naučnik radi u NASA-i na ključnim projektima osiguranja uspjeha svemirskih misija

Irfan Šljivo, bosanskohercegovački stručnjak koji je svoj profesionalni put započeo u Sarajevu, danas radi na ključnim projektima u NASA-i (Američka agencija za avionska i svemirska istraživanja i razvoj).

Njegova priča o uspjehu, posvećenosti i hrabrosti da krene u nepoznato, nije samo inspiracija, već i snažan primjer kako obrazovanje i upornost mogu prevazići sve prepreke.

Dr. Irfan danas radi na sigurnosti i pouzdanosti softvera za svemirske misije. Njegova ekspertiza obuhvata verifikaciju i validaciju, osiguranje u realnom vremenu i sigurnost AI sistema, osiguravajući da najnaprednije aerosvemirske, avionske i automobilske tehnologije rade pouzdano i sigurno.

Nakon studija na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, gdje je završio dodiplomske i master studije, otvorila mu se prilika da kroz razmjenu studenata upozna švedski Univerzitet Mälardalen, što je bio presudni korak ka daljem razvoju njegove karijere.

"RIZIK SE ISPLATIO"

"To je bilo vrijeme prije nego što je postojala mogućnost razmjene u okviru Erasmus programa, ali to je bio rizik koji se isplatio", kazao je dr. Irfan Šljivo u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Njegovo putovanje od Sarajeva, preko Švedske, pa do prestižne američke svemirske agencije, priča je o strasti za naukom, hrabrosti da se prepoznaju i iskoriste prilike, te o neprekidnom uspinjanju ka vrhu.

Irfan otkriva kako se postaje zaposlenik NASA-e i koji su neki od najvećih izazova s kojima se on susretao.

Rođen je u BiH, u Sarajevu završio dodiplomske i master studije, a zatim doktorski studij u Švedskoj. Danas živi i radi u SAD a komentirajući taj dio životnog puta, kako je stigao od Sarajeva do SAD, kaže da se otvorila prilika koju nije mogao propustiti.

"Preko Švedske. Dok sam bio na master studijima na ETF-u u Sarajevu, otvorila se prilika za razmjenu studenata sa Univerzitetom Mälardalen u Švedskoj. Proveo sam tu jedan semestar i vratio se nazad u BiH da završim master studije. To je bilo još prije Erasmus programa razmjene, pa je bilo dosta nepoznanica kako će mi se kursevi sa razmjene priznati. Ali eto, taj rizik se isplatio i po završetku master studija aplicirao sam za doktorski studij na Mälardalen Univerzitetu. Kroz cijeli taj proces, velika podrška su mi bili naši Bosanci i Hercegovci koji su tada bili na Mälardalen Univerzitetu. Kroz doktorske studije, istraživanje me je odvelo u pravcu sigurnosno kritičnih sistema, što me je povezalo sa mnogim ljudima koji rade na kritičnim sistemima, uključujući neke istraživače iz NASA-e.", kaže.

"Po završetku doktorskih studija sam nastavio raditi na Mälardalen Univerzitetu, kada se otvorila pozicija u timu u NASA Ames Research Centru kod ljudi koji su radili na nekim sličnim stvarima. I to je bila još jedna prilika koju nisam mogao propustiti.", dodaje.

Na pitanje kako je njegovo obrazovanje u Bosni i Hercegovini oblikovalo njegov profesionalni put, i na koji način mu je iskustvo na Univerzitetu u Sarajevu pomoglo da nastavi sa napredovanjem u inostranstvu, kaže da je imao predane nastavnike.

"Kroz naše obrazovanje sam dobio dobre teoretske osnove na kojima sam onda mogao lakše graditi iskustvo iz primjene te teorije kako na doktorskim studijima, tako i u NASA-i. Imao sam sreću da sam imao predane nastavnike u osnovnoj školi (Čengić Vila I), i profesore u srednjoj školi (Druga Gimnazija), koji su se stvarno trudili i nastojali da nam prenesu široko znanje i usade određene radne navike, koje su mi pomogle da kasnije što bolje iskoristim prilike za učenje kako na UNSA tako i van BiH.", kaže.

Komentirajući doktorat na Mälardalen Univerzitetu u Švedskoj i kako ga je to istraživanje pripremilo za rad u NASA-i, kaže da je radio na raznim sistemima različitih industrija.

"Kao što advokat priprema pravni slučaj da pokaže da je njegov klijent nedužan, tako i kompanije koje razvijaju kritične sisteme moraju da prave sigurnosni slučaj za svaki sistem da pokažu da je njihov sistem dovoljno siguran. Na doktorskom studiju sam radio na raznim načinima kako da provjerimo da je sistem siguran i kako da se napravi taj sigurnosni slučaj koji to jasno i nedvojbeno komunicira. Obzirom da je to bitna stvar za sve kritične industrije, na doktorskom studiju sam imao sreću da radim na sistemima iz različitih industrija uključujući avio i auto industriju. Obzirom da NASA nije samo svemirska agencija, nego i aeronautička agencija, ono što sam radio na doktorskom studiju je bilo direktno povezno sa jednim dijelom avio sistema kojima se NASA bavi. A pošto moje doktorsko istraživanje nije ograničeno na jednu industriju, imalo je primjenu i u svemirskoj industriji.", kaže.

RAD NA STARLING 1.5 MISIJI

Njegov rad u NASA Ames Research Centru je impresivan i naišao je na veliko interesovanje bh. građana.

Komentirajući kako se postaje zaposlenik NASA-e i koji su neki od najvećih izazova s kojima se susretao u razvoju sigurnosnih sistema za svemirske misije, kaže da zaposlenik mora proći razne stepene.

"U NASA-i se dijelimo na državne službenike i na kontraktore, odnosno na ljude koje su zaposlile kompanije koje imaju ugovore sa NASA-om, kako bi ti ljudi mogli raditi u NASA-i. To je jedan poseban način na koji NASA i mnoge državne agencije zapošljavaju ljude koji nisu američki državljani, jer samo američki državljani mogu biti državni službenici. Kao stranac, zaposlenik mora proći razne stepene kako bi ostvario viši nivo pristupa podacima. Ja trenutno radim na Starling 1.5 misiji, kao i unutar istraživačke grupe za razvoj pouzdanog software-a. Ono što je postala praksa u zadnjim decenijama jeste da se nove funkcionalnosti u kritičnim sistemima uglavnom dodaju kroz software, što znači da naš sistem sa istim fizičkim komponentama može da dobije novu funkcionalnost prosto dodavanjem novih računarskih programa. To povećava kompleksnost samog software-a, i otežava provjeru da je sistem sa tim software-om zaista siguran. Pogotovo kada pokušavamo praviti autonomne funkcionalnosti za svemirske sisteme, sama ograničenost resursa koje ti sistemi imaju i potreba za visokom pouzdanošću takvih sistema postaje veliki izazov.", kaže.

Na pitanje kako se razvija primjena AI (umjetna inteligencija) u svemirskim misijama, i kakve sigurnosne izazove ona nosi za buduće misije kaže da su AI tehnologije dio samih sistema.

"Naša grupa, između ostalog, radi na alatima i standardima za provjeravanje sigurnosti primjene AI tehnologija u aeronautičkim i svemirskim sistemima. Trenutno je veliki izazov napraviti pouzdane funkcionalnosti koristeći AI tehnologije kao dio samih sistema. AI tehnologije imaju puno veću primjenu u sistemima za podršku upravljanju, razvoju, i provjeravanju sigurnosti tih sistema.", kaže.

SVI BH. STRUČNJACI NA JEDNOM MJESTU

Jedan je od pokretača Akademskog Imenika, platforme koja okuplja i promoviše bosanskohercegovačke akademike i profesionalce. Na pitanje koji su njegovi motivi za osnivanje istog i koje koristi ova platforma donosi bh. akademicima i stručnjacima širom svijeta, odgovara da je cilj pokazati kvalitetna istraživanja ljudi iz BiH.

"Imamo više organizacija koje rade na povezivanju naših akademika i profesionalaca, ali nam je nedostajalo jedno mjesto na kojem možemo pretraživati sve naše stručnjake, i ono čime se bave kroz njihove naučne publikacije. To je bitno za studente kojima su potrebni mentori, uputstva, savjeti, za same istraživače koji se mogu lakše pronaći po oblasti kojom se bave, za širu javnost, industriju, novinare, itd., koji na jednom mjestu mogu naći BH stručnjake iz određenih oblasti. Pored toga, namjera nam je da pokažemo mnoštvo kvalitetnih istraživanja koja naši ljudi rade kako u BiH, tako i u dijaspori. Posebno je impresivno koliko se radi istraživanja iz oblasti medicinskih nauka u BiH.", kaže.

Komentirajući buduće planove za dalji razvoj istraživanja i šta ga inspiriše da nastavi svoj rad, kaže da postoji snažan pokret za kreiranje lunarne ekonomije.

"Nastavljam raditi na sigurnom integrisanju autonomije u svemirske sisteme. Postoji snažan pokret za kreiranje lunarne ekonomije, pogotovo kroz NASA-in Artemis program. Lunarna ekonomija uključuje aktivnosti kao što su rudarenje i stalno prisustvo ljudi na Mjesecu. Za sisteme koji su potrebni da bi se to ostvarilo je neophodno da se sigurno integrišu razne autonomne komponente.Artemis akorde je potpisalo mnogo zemalja, i to je već postao globalni program. Artemis generacija već donosi nevjerovatne napretke na raznim poljima u svemirskim sistemima, od poboljšanja sistema za lansiranje, demonstriranje prvih autonomnih funkcionalnosti satelita u orbiti, do sistema za mapiranje resursa, rudarenja, i gradnje na Mjesecu.", rekao je.

Na pitanje kako balansira profesionalni život sa privatnim, kaže da mu je bitno da ima vrijeme sa porodicom i da im je uvijek na raspolaganju.

"Ne stavljam posao ispred porodice, a zauzvrat oni su mi velika podrška da mogu da se bavim poslom koji volim.", kaže.

PORUKA MLADIMA U BIH

Komentirajući dešavanja u BiH i aktuelnu situaciju (od enormnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, bojkota, protesta studenata i penzionera, do konstantnih prijetnji ratom) i kako ona, prema njegovom mišljenju, utječe na mlade ljude koji su budućnost ove zemlje, kaže da je lako komentarisati "sa strane".

"Naravno. Moja porodica je u BiH, i pratim kao da sam i ja tu. Jednostavno je komentarisati sa strane, a znam kako je teško kada čovjek sve to proživljava iz dana u dan. Mnogo mladih odustaje od čekanja da bude bolje, neki odustaju od pokušaja da naprave nešto bolje, pa svi nastavljaju živote negdje drugo. Neki drugi se vraćaju iz dijaspore kako bi pokušali napraviti neku promjenu, možda zaluđeni nekim idealizmom jer nisu svjesni hobotnice protiv koje se moraju boriti. I mislim da nam trebaju i jedni i drugi.Ja uporno sa nekim prijateljima pokušavam da napravim neke projekte korisne za ljude u BiH i dijaspori, i često dođemo u situaciju da je neko već pokušao nešto slično, ali iz raznih razloga nisu uspjeli, pa su odustali. Onda mi pričamo sa tim ljudima, da vidimo gdje je njima zapelo, da naučimo iz njihovih grešaka i probamo opet. I zato je bitno da ne prestajemo pokušavati napraviti nešto samo zato što neko nije uspio. Prirodno je da ljudi potroše energiju poslije nekog vremena, a da drugi dođu i nastave nositi te baklje promjene.I to treba mladi da rade, da ne odustaju, da preuzimaju sve te pokrete sa novom energijom, i da prije svega uče iz grešaka svojih prethodnika. Najbitnije je da ne čekaju da se nešto promijeni samo od sebe, nego da budu aktivni u kreiranju svoje budućnosti.", pojašnjava.

Za one koji kreću sličnim putem kao što je njegov, kaže da trebaju maksimalno koristiti prilike koje im se nude.

"Trebaju maksimalno koristiti sve prilike koje im se ukažu, i nema tog limita koji ne mogu dostići. Ne moraju biti rođeni u nekoj zapadnoj zemlji da bi postigli svoje ciljeve, mogu postići sve i iz BiH, doduše ne nužno i u BiH. Ne moraju ići na neke prestižne strane univerzitete, i naši BH univerziteti, kako u Sarajevu, tako i u drugim gradovima, daju i više nego dovoljno temelja da čovjek sam može dalje da se nadograđuje. Sreo sam mnogo ljudi koji su završili BH fakultete, a koji sada rade na nevjerovatnim pozicijama, u nekim od najvećih kompanija svijeta. Tako da, ne trebamo potcjenjivati ono što imamo, nego uzdizati, i dodatno graditi", zaključuje u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba dr. Irfan Šljivo.