Coca-Cola

Foto: YouTube

18.11.2024 |

Pauza / INOVACIJE I TEHNOLOGIJE

Izvor: Akta.ba

Umjetna inteligencija vs tradicija

Pretjerali sa AI: Coca-Colina božićna reklama bez stvarnih emocija razočarala fanove

Iako kompanija tvrdi da je nova reklama "učinkovit" način uštede vremena i novca, fanovi nisu impresionirani.

Za mnoge ljude širom svijeta, Coca-Colina omiljena reklama "Praznici dolaze" označava početak Božića.

Prvi put emitirana 1995. godine, reklama prikazuje crvene dostavne kamione ovog diva bezalkoholnih pića ukrašene svjetlima kako vrše svečane dostave kroz snježni krajolik, piše DailyMail.

Od tada su varijacije promotivne ponude stizale u danima koji su prethodili Božiću - ali kompanija je napravila najveću promjenu dosad.

Nova reklama od 16 sekundi za 2024. razvijena je isključivo pomoću umjetne inteligencije, što znači da "glumci" nisu stvarni ljudi i niti jedan kadar nije snimljen na licu mjesta.

Iako kompanija tvrdi da je nova reklama "učinkovit" način uštede vremena i novca, fanovi nisu impresionirani.

Mnogi su pisali na X-u (Twitteru) kako bi kritikovali reklamu, nazivajući je "smećem", '"ružnom" dok su višemilijardersku korporaciju nazivali "lijenom".

Jedan X korisnik je objavio: "Upravo sam vidio reklamu za Coca-Colu generiranu umjetnom inteligencijom na TV-u... kako doista dopuštamo da se ovo dogodi. Osjećam se kao da gledam smrt umjetnosti i naše planete kako se odvija pred mojim očima i čini se da to nikoga (u stvarnom životu) ne zanima."

Drugi komentator opisao je reklamu kao "tako strašno ružnu", dok je treći objavio: "svijetu je kraj ako je božićna reklama za Coca Colu napravljena pomoću umjetne inteligencije".

UMJETNA INTELIGENCIJA VS TRADICIJA

Od originala prije gotovo 30 godina, Coca-Colina godišnja reklama "Praznici dolaze" koristila je stvarne glumce i kamione od dvije tone ukrašene božićnim lampicama.

Ali ovogodišnja reklama razvijena je isključivo korištenjem umjetne inteligencije, što znači da je svaki element koji gledatelj vidi plod "mašte" stroja.

Općenito, korištenje umjetne inteligencije u oglašavanju i umjetnosti pokazalo se kontroverznim potezom, budući da neki kritičari smatraju da tjera kreativne ljude da ostanu bez posla.

Jedan komentator nazvao je to "pomalo tužnim", dok je neko drugi objavio: "Možda je najgora moguća stvar za korištenje AI-a za božićnu reklamu Coca-Cole!"

Coca-Cola je rekla da je nova reklama – napravljena s tri AI studija Secret Level, Silverside AI i Wild Card – bila "učinkovit" način uštede vremena i novca.

Oslanjao se na "generativnu" umjetnu inteligenciju – gdje su pametni AI sustavi obučeni na velikoj količini podataka za generiranje novog videa, slika, teksta i drugog sadržaja.

Javier Meza, šef marketinga za EU u Coca-Coli, rekao je da se kompanija želi prilagoditi "današnjim vremenima", uz korištenje raznolikije ekipe i AI tehnologije.

"Nismo počeli sa OK, ovo moramo učiniti s umjetnom inteligencijom. Suština je bila da (po)stavimo "Praznici stižu" u sadašnjost i onda smo istražili AI kao rješenje za to.", rekao je Meza za Marketing Week.

UZBUDLJIVI PODUHVAT

U službenoj izjavi kompanije, glasnogovornik je to nazvao "uzbudljivim poduhvatom u pripovijedanju generiranom umjetnom inteligencijom".

"To pokazuje Coca-Colinu predanost prihvatanju inovacija, iskorištavanju naše saradnje s vrhunskim kreativnim i tehnološkim partnerima, dok ostajemo vjerni svojim temeljnim vrijednostima – širenju sreće i stvaranju prave magije", rekao je.

Dok istorijat prazničnih reklama obuhvata tek zadnjih 30 godina, Djed Mraz se u reklamama za Coca‑Colu pojavljuje od 1920-ih. Međutim, totalni je urbani mit da je Coca‑Cola stvorila legendu o Djedu Mrazu, kao što je glasina da je Coca‑Cola Djeda Mraza učinila crvenim.

Prije nego što je Coca‑Cola izumljena 1886., Djed Mraz se pojavljivao na brojnim ilustracijama i knjigama u grimiznom kaputu.

Međutim, kompanija za proizvodnju gaziranih pića tvrdi da je odigrala ulogu u oblikovanju debelog, veselog karaktera kakvog danas poznajemo.

Godine 1930., umjetnik rođen u Chicagu, Fred Mizen, dobio je narudžbu da naslika Djeda Mraza kako pije piće ispred najveće fontane sode na svijetu, smještene u robnoj kući Famous-Barr u središtu St Louisa, okružen djecom.

Mizenova slika korištena je u printanim oglasima te božićne sezone, a pojavila se u The Saturday Evening Postu u novembru 1930. godine.

Sljedeće godine Coca‑Cola je angažirala ilustratora rođenog u Michiganu Haddona Sundbloma da razvije reklamne slike koristeći Djeda Mraza.

Za inspiraciju, Sundblom se okrenuo pjesmi Clementa Clarka Moorea iz 1822. "Posjet svetog Nikole", koja se obično naziva "Twas the Night Before Christmas". Mooreov opis svetog Nika doveo je do slike toplog, prijateljskog, ugodno punašnog i ljudskog Djeda Mraza.

POČECI COCA-COLE

Coca-Colu je stvorio konfederalni pukovnik koji živi u Georgiji po imenu John Pemberton. Nakon ranjavanja u građanskom ratu, Pemberton je postao ovisan o morfiju i tražio je rješenje za svoju žudnju.

Godine 1885. predstavio je prvu verziju danas poznatog pića kao Pemberton's French Wine Coca, alkoholnog pića patentiranog kao tonik za živce.

Međutim, godinu dana kasnije, 1866., u Georgiji su se počeli provoditi zakoni o zabrani - tako je Pemberton razvio Coca-Colu, bezalkoholnu verziju svog vina.

Kada je lansirana, dva ključna sastojka Coca-Cole bili su kokain dobiven iz lista koke i kofein iz oraha koke, što je dovelo do imena.

Ova formula napravljena je od sirupa i gazirane vode, a smatralo se da može izliječiti bolesti poput ovisnosti, impotencije i probavnih smetnji.

Pemberton je umro 1888. - iste godine kada je prodao većinu svoje tvrtke Asi Candleru, biznismenu iz Atlante.

Candler je zaslužan za nacionalnu ekspanziju Coca-Cole i bio je pionir u tvrtkinoj revolucionarnoj mreži punjenja. Godine 1903. Coca-Cola je prešla s korištenja svježeg lišća koke na "istrošeno" lišće koke (ono što ostane nakon uklanjanja kokaina) - praksa za koju se smatra da se nastavila sve do 1920-ih.

Kako se brend nastavio razvijati, tako su se razvijale i njegove izuzetno uspješne reklamne prakse - i više od 100 godina kasnije, Coca-Cola još uvijek predstavlja primjer za brendiranje u SAD-u i širom svijeta.

Danas je Coca-Cola još uvijek neprikosnoveni kralj američke industrije gaziranih pića vrijedne približno 100 milijardi dolara.

No, smatra se da pretjerano slatki vodeći proizvod - mnogo drugačiji od Pembertonovog originalnog proizvoda - izravno potiče bolesti srca, dijabetes i još mnogo toga.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI