Mostarsko ljeto: Održana večer posvećena Nedžadu Ibrišimoviću i Dževadu Karahasanu

U organizaciji Narodne biblioteke Mostar a u sklopu manifestacije Mostarsko ljeto 2024 u bašti Yunuz Emre Instituta održana je Večer posvećena Nedžadu Ibrišimoviću i Dževadu Karahasanu.

Karahasan i Ibrišimović jedni su od najznačajnijih imena u bosanskohercegovačkih književnosti.

Književnici poput njih su oni zbog kojih smo zavoljeli književnost, oni zbog kojih studiramo književnost i oni koji književnost čine književnošću.

"Upravo zbog iznimnog značaja koji su pružili našoj književnosti i našoj domovini, odlučili smo organizovati književno večer njima u čast", saopćeno je iz Narodne biblioteke Mostar.

O književnosti Dževada Karahasana govorila je prof.dr. Dijana Hadžizukić, autorica studije Romaneskni vrtovi Dževada Karahasana, dok je o književnosti Nedžada Ibrišimovića govorio doc.dr. Dženan Kos čija doktorska disertacija novi naziv Književno i publicističko djelo Nedžada Ibrišimovića u poetičkom kontekstu savremene bošnjačke književnosti.

"Svaki od Karahasanovih romana pruža različite mogućnosti čitanja, ali ih, s obzirom na hronotopsko određenje i kompozicijsko ustrojstvo, možemo načelno podijeliti u dvije grupe: Istočni diwan, Šahrijarov prsten i Što pepeo priča, s jedne, i: Sara i Serafna, Noćno vijeće i Uvod u lebdenje, s druge strane. Prvu grupu čine romani čije su tekstualne karakteristike predominantno postmodernističke, sa metatekstualnim okvirom u kojem je u fokusu pronađeni stari rukopis, te sa mnoštvom različitih hronotopa i naratora. Dalje, to su romani koji se poigravaju sa različitim žanrovskim oblicima (epistolarni roman, kriminalistička priča, priča zavjere, adab, esej i tako dalje) koji se grade da bi bili ironizirani ili urušeni, to su romani koji obiluju intertekstualnim poveznicama, osobito sa religijskim I filozofskim tekstovima, te romani koji zahtijevaju pažljivog čitaoca spremnog na postmodernu igru sa tekstom", istakla je prof. Hadžizukić.

"Književnik, kritičar i publicista, Nedžad Ibrišimović, javio se sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća na bosanskohercegovačkoj književnoj sceni osobenom i inovativnom pripovjednom poetikom koja je već u svojoj početnoj fazi prvo nagovijestila, a zatim potpuno otvorila procese promjene modernističke paradigme bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti. Međutim, ono što značajno obilježava početnu fazu njegovog književnog stvaranja jeste upravo trenutak artikuliranja u kontekstu naročito nepovoljnih književnohistorijskih i književnonaučnih, te društvenih, kulturnih i političkih prilika, odnosno vrlo otvoreno suspendiranje bošnjačkog književnog, jezičkog i kulturnog elementa u okvirima jugoslavenskog konteksta", kazao je doc.dr. Dženan Kos.

Naredni sadržaj u okviru manifestacije "Mostarsko ljeto" zakazan je za večeras, 19.07.2024. godine kada će u Centru za kulturu Mostar u 20:00 sati kada će biti održana izložba karikatura "Stari most" čiji je autor Ito Korjenić.