JU "Muzej Sarajeva" poklanja građanima ekskluzivnu, retrospektivnu izložbu "Naša baština"

JU "Muzej Sarajeva" obilježava 75. godina svoga rada velikom, jubilarnom i retrospektivnom izložbom "Naša baština".

"Kao čuvari i baštinici bogate riznice materijalnog i duhovnog blaga i znanja Sarajeva najavljujemo u sklopu obilježavanja ovog značajnog jubileja, ekskluzivnu muzejsku retrospektivnu izložbu", stoji u saopćenju.

Izložba će biti otvorena u četvrtak 17. oktobra u 19.30h u Gazi Husrev-begovom Hanikahu (Sarači 49).

Na otvorenju će govoriti Edin Urjan Kukavica i Jasna Duraković, ministrica nauke i obrazovanja FBiH, a izložbu će zvanično otvoriti ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda.

Ambijent će muziciranjem obogatiti violončelistica Lidija Paulin.

"Po prvi put u svojoj historiji, Muzej Sarajeva, izvan svoga matičnog prostora, reprezentira bogatstvo iz svojih zbirki koje je čuvano u muzejskom fundusu i nije nikada izlagano u ovakvom obimu na jedan cjelovit, vantematski i koherentan način. Muzej Sarajeva je jedini put na tematsko-ekspozicioni način izložio hronološki i po historijskim epohama najatraktivnije predmete iz svojih zbirki prije 35 godina, u galerijskom prostoru tadašnjeg Muzeja grada Sarajeva, koji se nalazio na mjesto današnjeg Fakulteta islamskih nauka.", navodi se u saopćenju Muzeja.

Foto: Košulja s vezom, JU Muzej Sarajeva

Muzej Sarajeva će predstaviti 140 eksponata i 100 fotografija od kojih posebno ističemo sjajna umjetnička djela vrhunskih bh. slikara te iznimno vrijedne i značajne artefakte etnološkog, arheološkog, antropološkog i povijesnoga disciplinarnog polja.

Ovaj projekat predstavlja kulturno-historijske vrijednosti iz muzejskih zbirki (umjetnička, arheološka, etnološka, antropološka, zbirka austrougarskog perioda, orijentalna, muzička, jevrejska, zbirka starih zanata, 20. stoljeća, urbane i osmanske arheologije, fotografije, starog oružja, novca, pomoćnih predmeta, legata i dr.) koje interpretira na novi način, osvjetljujući dio sarajevske i bosanskohercegovačke prošlosti koju nismo u ovom obimu i polivalentnosti imali priliku vidjeti na ranijim ekspozicijama i događajima.

"I zbog toga smo odabrali da naši eksponati pričaju priče o onima koji su ih koristili, kupovali i prodavali, davali i ostavljali u nasljedstvo ili uvakufljavali, ne sluteći da će nekad oni postati muzejsko blago – ključ naših postavki i svjetlo naših depoa. A pričat će priče o tome ko su bili prvi sarajevski ljekarnici, kako su bozadžije pravile i prodavale bozu, šta su Sarajke donosile u miraz, gdje je završila prva “Vječna vatra”, u čemu se kuhalo, kako ugošćavalo, čime smo se ponosili, kako smo se odijevali, kad su umijeće obrade metala i likovna umjetnost ušli u sve pore sarajevskog društva, kome su naslikani prvi portreti, te ko je sve od značajnih svjetskih ličnosti posjetio Muzej Sarajeva. Ali i čija pisma čuvamo, gdje su naše izložbe gostovale, koliko smo stručnh događanja organizirali, te kako smo i u Sarajevu pod opsadom na urbicid odgovorili brigom za zajedničko dobro, ne odstupajući od univerzalnih ljudskih i civilizacijskih postulata. Za nas muzealce Sarajevo je neiscrpna tema, vrelo mnogih neispričanih priča, simbol trajanja. Ono je bilo i ostalo najljepše jedinjenje različitosti i prirodni amalgam za jedinstvo.", stoji u opisu izložbe.

Foto: Kolijevka, drvorez, JU Muzej Sarajeva

Kompleksnost u izlaganju eksponata utoliko je veća, pošto je fundus od 15 sistematiziranih zbirki trebalo sintetizirati u jednu cjelinu poštujući zakonitosti muzeologije i specifičnost galerijskog prostora Gazi Husrev-begovog hanikaha, koji graditeljski nosi miris prošlih vremena, i svojom mozaičnošću otvara mjesta za inovativna rješenja.

"Htjeli smo da ovom izložbom samo razmaknemo zarčiće na prozorima i nalaktimo se iznad mušebaka tek toliko da se čuju ezani i crkvena zvona kad u milozvučju istoga momentuma kreiraju kosmičko suglasje; da pogledamo u naninu seharu – riznicu ruha i tajni, da se nađemo ispred mađioničara čija nas obmanjivanja uveseljavaju i da u pozorištu sjenki prepoznamo neke današnje "Karađoze i Hadživate"… Htjeli smo i to da nas kroz ovo vremeplovno putovanje vode vrijedne ruke naših majki vezilja po čijim smo istkanim ćilimima i sami letjeli oponašajući likove iz bajki, da se zamislimo u vrijeme Sarajeva bez Vijećnice, Katedrale, Mome i Uzeira, Holiday Inna, Pošte, Aškenaske sinagoge, Evangelističke crkve, bez zidova koji reguliraju tok Miljacke i drugih građevina, i da na tom putovanju ne zaboravimo sve ono što nas čini građanima ovog čudesnog grada kojemu nema ravna na cijelome dunjaluku. I zbog toga smo odabrali da naši eksponati pričaju priče o onima koji su ih koristili, kupovali i prodavali, davali i ostavljali u nasljedstvo ili uvakufljavali, ne sluteći da će nekad oni postati muzejsko blago – ključ naših postavki i svjetlo naših depoa.", iz kataloga, I. Kučuk-Sorguč.

Autori su kustosi Muzeja Sarajeva: Mirsad Avdić, Hamdija Dizdar, Žanka Dodig, Goran Grebo, Indira Kučuk-Sorguč, Amra Madžarević, Adnan Muftarević, Igor Radovanović, Moamer Šehović i Edin Veletovac.

Saradnica na dokumentaciji je Dženana Kurtović, dok je tekstilna prepartorica Aida Kereš, a konzervator Murat Kurtović.

Dizajner idejnog rješenja izložbe, plakata i loga je istaknuti grafički dizajner i art fotograf Velija Hasanbegović.

Foto: Maramica - jagluk,JU Muzej Sarajeva

"Izložba "Naša baština" otkriva djelomično i na simboličnoj ravni tragove naših prethodnika koji su svojom dalekovidošću, kompetencijama, umijećem i istrajnošću popločali puteve kojim mi danas hodimo uspravne kičme i dignutog čela jer se možemo ponostiti riznicom duha i znanja koje su nam u amanet ostavili", stoji u opisu.

Izložba "Naša baština" će trajati do 31.10.2024. godine.