Slavenska mitologija, iako često u sjeni grčke, nordijske ili egipatske, krije bogatstvo fascinantnih božanstava, duhova i drevnih vjerovanja. Prije dolaska hrišćanstva, stari Slaveni su vjerovali u moćne bogove, živjeli u skladu s prirodom i vjerovali u nadprirodna bića koja su vladala svijetom oko njih.

Glavni bogovi slavenskog panteona

Slaveni su imali raznolike bogove, a njihov panteon se razlikovao u zavisnosti od regiona i plemena. Međutim, neka božanstva bila su zajednička većini slavenskih naroda:

Perun – vrhovni bog, gospodar neba, groma i oluje. Često se prikazivao kao moćni ratnik sa sjekirom ili mačem, a njegova simbolika podsjeća na nordijskog Thora ili grčkog Zeusa

Veles – bog podzemlja, zaštitnik stoke, trgovine i magije. Smatralo se da je u stalnom sukobu s Perunom, što je predstavljalo vječnu borbu između neba i zemlje.

Svarog – bog vatre i kovačkog umijeća, često povezan s mitovima o stvaranju svijeta. Njegov sin Dažbog bio je bog sunca i donosilac svjetlosti ljudima.

Mokoš – jedino poznato žensko božanstvo u slavenskom panteonu, zaštitnica žena, plodnosti i domaćinstva. U nekim mitovima povezuje se sa sudbinom i tkanjem života.

Duhovi i mitska bića

Pored bogova, Slaveni su vjerovali u brojne duhove i natprirodna stvorenja koja su imala moć nad svakodnevnim životom:

Domovoj – kućni duh koji je štitio dom i porodicu. Ako bi se prema njemu ophodili s poštovanjem, donosio je sreću, ali ako bi ga neko naljutio, mogao je stvarati haos u kući.

Rusalke – tajanstvena vodena bića, slična sirenama, koja su prema legendama bila duše preminulih djevojaka. Mogle su biti i zlokobne, zavodeći putnike i odvlačeći ih u dubine rijeka i jezera.

Lesnik – duh šuma koji je čuvao biljni i životinjski svijet. Ponekad je pomagao izgubljenim putnicima, ali mogao ih je i prevariti ako bi narušili harmoniju prirode.

Baba Jaga – legendarna vještica iz slavenskih priča, prikazana kao starica koja živi u kolibi na kokošijim nogama. Mogla je biti i opasna i mudra, pomažući onima koji su znali kako da zadobiju njenu naklonost.

Mitovi o stvaranju svijeta

Jedna od najpoznatijih slavenskih kosmogonijskih priča govori o sukobu Peruna i Velesa.

Prema predanju, Veles je ukrao Perunovog sina i sakrio ga u podzemni svijet, što je izazvalo bijes boga groma. Uslijedila je epska bitka, tokom koje je Perun svojim munjama pogađao Velesa dok se ovaj skrivao u rijekama, šumama i pećinama. Na kraju, Perun je pobijedio, a iz haosa koji je nastao tokom sukoba oblikovan je svijet kakav danas poznajemo.

Naslijeđe slavenske mitologije

Iako je hrišćanstvo postepeno potisnulo paganska vjerovanja, mnogi običaji i mitovi sačuvali su se u narodnoj tradiciji. Mnoge slavenske priče, poput onih o vješticama, vilama i zaštitnicima doma, nastavile su da žive kroz folklor i bajke. Danas se slavenska mitologija sve više istražuje i oživljava, bilo kroz književnost, umjetnost ili modernu popularnu kulturu.

BOŽANSTVA SLAVENA

Tajne slavenske mitologije: Od Peruna do Baba Jage

Komentari (0)