doručak

Foto: Ilustracija, TikTok

20.03.2025 |

Pauza / TURIZAM I GASTRO

Izvor: Akta.ba

Doručak je najvažniji obrok

Balkanski doručak kao najzdraviji doručak u 2025.

Svježe povrće, prvenstveno paprika i paradajz, glavni su oslonac balkanskog doručka, što je dobra vijest na frontu vlakana.

Znate kako kažu: Doručak je najvažniji obrok u danu.

Ali ako vam je dosadio tost i previše zobi, možda je vrijeme da počnete razmišljati o nečem novom, a najtoplija opcija za 2025. je balkanski doručak, piše Georgia Day za Vogue.

Kao i svi dobri trendovi 2020-ih, balkanski doručak svoju trenutnu popularnost može pratiti sve do TikToka, gdje su posljednjih sedmica pretrage za jelom naglo porasle.

Šta je balkanski doručak?

Iako se široko definiše kao da potiče iz regiona Balkana, kao i uvijek sa TikTok trendovima, najbolje je uzeti sve implikacije autentičnosti s malo soli.

Kao što je to, vjerovatno je riječ o kreativnom zaokretu onoga što ljudi u nekim, ali ne u svim balkanskim zemljama tradicionalno konzumiraju. Uključena hrana obično je cjelovita i/ili sirova: pomislite na sirovo povrće, hljeb, meso i sir.

"Sjajno je započeti dan povrćem, mesom, sirom, jajima i malo ugljikohidrata od cjelovitog zrna", kaže Helena Barham, nutricionista, praktičar funkcionalne medicine i osnivač Nourish&Be.

"Sadržaj proteina i vlakana doprinosi sitosti, tako da pomaže u sprečavanju pada energije sredinom jutra, održavajući vas zadovoljnim do ručka.", dodaje.

Jedna od ključnih karakteristika balkanskog doručka koji je preplavio društvene mreže je "izbirljiv" stil serviranja u specijalitetima.

Balkanski doručak zahtijeva malo ili nimalo kuhanja ili kreativnog doprinosa - zamislite ga kao svoj jutarnji odgovor na večeru za djevojke.

Spustite šerpe i tave

Svježe povrće, prvenstveno paprika i paradajz, glavni su oslonac balkanskog doručka, što je dobra vijest na frontu vlakana.

"Vlakna su općenito odlična za crijeva, a većina stanovništva ne jede dovoljno vlakana ili povrća", kaže Barham.

Ako želite da budete autentični, odbacite nož i dasku za sjeckanje i nasjeckajte voće u cjelini (sjemenke uključene).

"Volim započeti dan sa sirovim povrćem, posebno ljeti kada je toplije vrijeme. Jednostavno mi je lakše", kaže Barham.

"Zimi, osjećam da je početak hladnog dana hladnim povrćem malo grub za sistem. Pomozite crijevima tako što ćete pravilno žvakati hranu, posebno sirovo povrće, za koje je potrebno malo više truda da naša tijela probavi. Ja bih [takođe] odlučila da ga stavim u sok od limuna da pomognem probavi.", dodaje.

Nešto manje privlačno?

Sirovi bijeli luk i češanj bijelog luka koje neki vole uključiti.

Ali prema Barham, ako možete probaviti sirovi luk, sumpor će vam dobro doći.

"Sirovi luk može imati dodatne prednosti u odnosu na kuhani, jer se neki od njegovih hranljivih sastojaka (vitamini i antioksidansi) troše tokom procesa kuhanja", kaže ona.

"Sirovi luk ima veći nivo jedinjenja sumpora, koji su odlični za detoksikaciju i regulaciju šećera u krvi.", kaže.

Oslonite se na fermentiranu hranu

Ako je vaš novogodišnji cilj da bolje brinete o zdravlju crijeva, bit će vam drago čuti da su fermentirani kiseli krastavci i kefir, koji su svi prepuni korisnih bakterija za uspostavljanje bolje ravnoteže u vašem crijevnom mikrobiomu, ključni za balkanski doručak.

Dodatak slanog sira koji je po okusu i teksturi sličan feti, predstavlja još dobrih vijesti na frontu fermentacije.

Ali pazite na dodatak šećera...

Iako kiseli krastavci mogu biti zdrav dodatak vašem obroku, mnoge sorte koje se kupuju u trgovini sadrže puno dodanog šećera.

Ako ne želite da pravite sami, onda pazite na etikete na kojima piše da nema šećera ili da je malo šećera.

Isto važi i za još jednu balkansku hranu, suhomesnate proizvode, koji su, osim što su visoko obrađeni, često puni skrivenog šećera.

Ako želite da budete tradicionalni, dodajte suho meso ili suđuk, začinjenu suhu kobasicu, na svoju listu za kupovinu – samo pazite da ne konzumirate previše ni jednog ni drugog na redovnoj osnovi.

"Suho meso je povezano s povećanim rizikom od raka, dijelom zbog poliaromatskih ugljovodonika (PAH) koji se unose u meso tokom procesa dimljenja," kaže Barham.

"Ali život je balansiranje, a mi smo preplavljeni toksinima svaki dan, pa birajte svoje bitke. Ne bih rekla da ne jedete suhomesnate ili dimljene proizvode (mislim da su ukusne), ali umjerenost je ključna. Ja (samo) ne bih preporučila da ih jedete svaki dan.", dodaje.

Isto važi i za komad hrskavog bijelog hljeba koji se pojavljuje na mnogim fotografijama #BalkanBreakfast.

"Većina hljebova u ovoj regiji vjerovatno ne bi bila priznata kao hljeb prije 100 godina", objašnjava Barham.

"Pravi se postupkom hljeba od chorleywooda i koristi mješavinu emulgatora i pjene, a također ima mnogo više glutena koji može iritirati sluznicu crijeva.", kaže.

Ako želite da uključite hljeb, zamijenite ga za hranljiviju alternativu.

"Kvaselo je mnogo bolje jer je fermentirano", sugeriše Barham.

"Prelazak na integralne ili tamnije varijante dodaje dodatnu količinu vlakana koja su odlična za zdravlje crijeva, a odabir vekne sa sjemenkama je način da se obroku dodaju dodatne hranjive tvari.", zaključuje.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI