19.10.2021 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Fena
Institucija Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine zaprimila je veći broj žalbi građana koji su se odnosili na povredu prava na imovinu.
Institucija Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine zaprimila je veći broj žalbi građana koji su se odnosili na povredu prava na imovinu. S tim u vezi, Ombudsmenke Bosne i Hercegovine naglašavaju da je uloga Ombudsmena Bosne i Hercegovine promovisanje vladavine prava i ostvarivanja većeg stepena zaštite prava i sloboda fizičkih i pravnih lica, a posebnu pažnu u svom radu posvećuju zaštiti prava na imovinu.
"Deklaracijom o pravima čovjeka i građanina iz 1789. godine propisano je: Vlasništvo je nepovrjedivo i sveto pravo. Niko ne može biti lišen svog prava osim ako iziskuje javne potrebe, ali u tom slučaju samo kad to zakon dopušta i uz pravničnu naknadu. Prvi Protokol uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda također propisuje pravo na zaštitu imovine", stoji u saopštenju.
U Bosni i Hercegovini postoji duga tradicija vođenja odvojenih evidencija o nekretninama (katastar zemljišta) i pravima na nekretninama (zemljišna knjiga). Zemljišne knjige su javne knjige u koje se upisuju podaci o pravnom stanju nekretnina, mjerodavnom za pravni promet, dok je katastar evidencija koja sadrži podatke o položaju, obliku i površini katastarskih čestica. Dakle, katastar je temelj upisa prava vlasništva i drugih s tvarnih prava u zemljišne knjige.
"Žalbe zaprimljene u Instituciji Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine ukazuju na problem vezano za evidenciju nekretnina koji je prisutan na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, u smislu da nisu ujednačeni sistemi zemljišne evidencije i ne postoji jedinstvena baza podataka", piše u saopštenju.
Zakon o zemljišnim knjigama
Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine uređuje vođenje, održavanje i uspostava zemljišnih knjiga, kao i upis nekretnina i prava na nekretninama u zemljišnim knjigama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U Republici Srpskoj Zakon o zemljišnim knjigama je na identičan način uređivao vođenje, održavanje i uspostava zemljišnih knjiga, kao i upis nekretnina i prava na nekretninama u zemljišne knjige. Međutim, donošenjem Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske, članom 198. odredbe Zakona o zemljišnim knjigama Republike Srpske prestaju da važe, osim odredaba koje se odnose na korištenje i održavanje evidencija iz člana 189. Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske
Novi pravni okvir otvorio je niz pitanja vezanih za sticanje, korištenje, raspolaganje, zaštitu i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava, te istakao značaj usklađivanja zemljišno-knjižbene evidencije sa stvarnim pravnim stanjem nekretnine.
Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske svojim odredbama objedinjuje evidencije o nekretninama i pravima na nekretninama u jedan registar nekretnina u nadležnosti organa uprave. Time se mijenja raniji sistem odvojenih evidencija: katastarske evidencije o nekretninama koja je u nadležnosti organa uprave i zemljišnoknjižne evidencije o pravima na nekretninama koja je u nadležnosti suda. Ovim Zakonom se istovremeno javlja pitanje uspostave katastra nekretnina i to na način da se briše pravi vlasnik/osoba koja je bila upisana u zemljišnim knjigama, koje su također egzistirale u Republici Srpskoj i umjesto njih se upisuje Republika Srpska, kao vlasnik nekretnina, dok raniji vlasnik ima mogućnost ulaganja žalbe, na teret građana. Također, javlja se problem efikasnog prikupljanja podataka i pozivanja pravnog ili fizičkog lica od strane Komisije za izlaganje, a što je propisano članom 79. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske.
Istovremeno u Federaciji Bosne i Hercegovine postavlja se pitanje prepreke upisa prava vlasništva i drugih prava na imovini zbog činjenice da se pozivi nosiocima imovinskih prava ne dostavljaju lično, već se objavljuju u Službenom listu i dnevnim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, bez pismenog poziva nosiocima imovinskih prava.
Ombudsmenke Bosne i Hercegovine ukazuje na važnost implementacije Aneksa VII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, za što je preduslov osiguranju mirnog uživanja imovinu. Provođenje imovinskih zakona dugi niz godina na teritoriji Bosne i Hercegovine praćeno je nizom opstrukcija i kršenjem prava povratnika na svim nivoima vlasti. Istražujući slučajeve pokrenute na osnovu žalbi i po vlastitoj inicijativi, Ombudsmenke Bosne i Hercegovine dolazile su do saznanja o brojnim kršenjima prava, među kojim je i kršenje prava na dom i imovinu, a što je u suprotnosti s Aneksom VII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odredbama čl. 6. i 8. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda te Protokola broj 1. uz Konvenciju. Aneks VII uz Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini mora da bude jedan od prioriteta.
"Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Strane se obavezuju da stvore na svojim teritorijama političke, ekonomske i društvene uslove koji doprinose dobrovoljnom povratku i harmoničnoj reintegraciji izbjeglica i raseljenih osoba", kažu iz institucije Ombudsmena.
Vezano za implementaciju Aneksa IV Ombudsmenke Bosne i Hercegovine pozivaju nadležne organe u oba entiteta da poduzmu odgovarajuće mjere u cilju harmonizacije propisa i sistema zemljišne evidencije, kao i osiguranja efikasnog pristupa pravnom lijeku svakom građaninu pod jednakim uslovima, navodi se u saopćenju koje potpisuju Ombudsmnke za ljudska prava Bosne i Hercegovine Nives Jukić i Dr Jasminka Džumhur.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.