26.04.2022 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
U hotelu Termag danas je, nakon dvogodišnje pauze, počeo dvodnevni Jahorina ekonomski forum 2022.
U hotelu Termag danas je, nakon dvogodišnje pauze, počeo dvodnevni Jahorina ekonomski forum 2022. Glavna tema foruma će biti globalni ekonomski izazovi i prilike.
Forum je okupio blizu 500 učesnika iz desetak evropskih zemalja. Kroz panele bit će zastupljene i regionalne teme kao što su "Otvoreni Balkan", regionalna saradnja, jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije. Forumu prisustvuju i članovi državnih i lokalnih vlasti te brojni predstavnici poslovne zajednice.
Organizatori najavljuju da će, između ostalog, biti razgovarano i o uticaju ukrajinske krize na ekonomiju, regionalnoj saradnji, tržištu radne snage, energetskoj tranziciji, digitalnom novcu, kao i jačanju konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije.
“Zahvaljujći svima koji su prepoznali ovaj forum kao jedan od najznačajnijih skupova u Republici Srpskoj, možemo kazati da ovakva zainteresiranost može garantovati realizacijom novih puteva razvoja i uspjeha”, kazali su organizatori prilikom otvorenje Foruma.
Predsjednik Udruženja ekonomski forum Goran Račić kazao je da je Jahorina ekonomski forum postao prepoznatljivo mjesto I regionalni skup gdje se u protekle četiri godine došlo do značajnih spoznaja vezanih za moguće načine rješavanja problema i pitanja iz ekonomije.
On je naglasio da su mjere Vlade Republike Srpske u periodu korona krize u očuvanju radnih mjesta dale rezultate, te da sukob u Ukrajini prijeti novom krizom i krahom svjetske ekonomije
"Neizvjesnost je velika, svjetski dug je veći od rasta BDP. Ova kriza se razlikuje od velike depresije 2008. godine i covid krize. Moramo raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta. Kroz 14 penala tražit ćemo rješenja i govoriti o energetskoj tranziciji. Prvi put u BiH ćemo otvoriti raspravu o inicijativi otvorenog Balkan koja predviđa slobodno kretanje roba. Nažalost BiH ima rezerve prema ovom sporazumu zbog opstrukcija iz Federacije BiH, ali ćemo tražiti saveznike u FBiH prije svega među privrednicima“, rekao je Račić.
Biće razmatrano i pitanje konkurentnosti lokalnih zajednica u RS. Teme će biti i kriptovalute, a biće i prezentacija o ispitivanje javnom mijenja.
Milorad Dodik član Predsjedništva BiH na otvaranju petog "Jahorina ekonomskog foruma 2022." je kazao da mu je drago što je ovaj forum preživio pandemiju, te da je tema foruma pažljivo i dobro izabrana i da svi treba da nauče nešto novo.
"Nema uspješne i stabilne ekonomije bez stabilne političke situacije. Današnji svijet biće podijeljen i zahtjevaće svrstavanje na različite strane i to će snositi određene ekonomske posljedice", kazao je Dodik.
Prisutne na Jahorini pozdravio je i Radovan Višković predsjednik Vlade Republike Srpske.
"Drago mi je da su ovdje ljudi privrednici iz Vojvodine i Srbije, naši prijatelji sa kojim treba da kreiramo narednih godina planove kako bi preživjeli ovo stanje krize koja je tu sa nama i sa kojom treba da se nosimo i borimo. Mogli ste čuti da smo bili na dobrom putu oporavka 2021. godine, da su ekonomski pokazatelji bili dobri i onda se pojavio novi ekonomski cunami izazvan sukobom u Ukrajini. Govore da će izazvati dva puta veće ekonomske posljedice od korone“, kazao je Višković.
Višković je napomenuo da su procjene svjetske banke o kretanjima ekonomskim manje samo za prvi kvartal za četiri posto, što se u skorijoj historiji nije dešavalo.
"RS kao jedna mala ekonomija, ali koja zna šta hoće i treba da radi, nosiće se sa ostalim ekonomijama koje su znatno jače i sposobnije da daju odgovore. Ako budemo slijedili iskustva iz korone, a to je partnerski odnos sa sindikatima, poslodavcima, privrednicima, to nam daje šansu da i ovu krizu stvimo iza sebe“, rekao je Višković.
"Jahorina ekonomski forum" održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović i uz pomoć Vlade RS-a i Vijeća ministara BiH.
S.B/I.R
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.