19.10.2022 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Pojam pranja novca definira se kao postupak kojim se novčana sredstava koja dolaze iz ilegalnih poslovnih aktivnosti.
Pojam pranja novca definira se kao postupak kojim se novčana sredstava koja dolaze iz ilegalnih poslovnih aktivnosti, prije svega određenih krivičnih djela, nastoje ubaciti u opticaj kako bi se činilo da zapravo dolaze iz legalnih aktivnosti.
Temeljna svrha ovih aktivnosti jeste zametanje traga o početnom izvora novca, odnosno brisanje veze između kriminala i novca koji je proizašao iz njega.
Postoje tri faze pranja novca:
Pokazatelji koji upućuju na sumnjive transakcije pokušaja pranja novca s aspekta računovođa
Član 48. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti (poglavlje VI) kaže: „Advokat, advokatsko društvo, notar te revizorsko društvo i samostalni revizor, pravna i fizička lica koja obavljaju računovodstvene usluge i usluge poreskog savjetovanja dužni su, prilikom obavljanja poslova iz svog djelokruga određenih drugim zakonima, provoditi mjere sprječavanja i otkrivanja pranja novca, te financiranja terorističkih aktivnosti i postupati prema odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona kojima se utvrđuju zadaci i obveze drugih obveznika, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.“
Od prethodno navedenih obveznika poseban aspekt se stavlja na računovođe, upravo zbog informacija kojima raspolažu prilikom obavljanja računovodstvenih usluga za svoje klijente.
Opasnost koja prijeti svakom računovodstvenom društvu, a prije svega samom računovođi koji se dovede u poveznicu sa pranjem novca jesu ogromne posljedice na njegovo buduće poslovanje, ali i na kompletan financijski sustav.
Prvi i ključni korak jeste poznavanje svoga klijenta i njegovog poslovanja, te upozoravanje na bilo kakve nepravilnosti na koje računovođa posumnja, a koje bi mogle uputiti na pokušaj prikrivanja pravog izvora stečenih sredstava.
Prema Pravilniku o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finaciranja terorističkih aktivnosti (Službenom glasniku BiH 25.05.2015., Poglavlje I – Opće odredbe; Član 26.) postoji cijeli set ponašanja i postavki poslovanja kod klijenta koja mogu biti jasan pokazatelj da se pokušava na neki način izmanipulirati sustav.
Mjere koje računovođe trebaju poduzimati
Sukladno pokazateljima koji upućuju na sumnjive transakcije i radnje koje pravna ili fizička osoba provodi u cilju zataškavanja pravog porijekla sredstava dolazi se i do mjera koje bi svaki obveznik, a posebice računovođa trebao poduzeti kako bi se što uspješnije provodile zakonske odredbe i odredbe pravilnika o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Računovođe su dužne, kao i ostali obveznici, revizori te drugi financijski djelatnici:
Da bi osoba stekla zvanje ovlaštene za obavljanje kontrola, te svih dužnosti vezanih za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti potrebno je da obavezno ispunjava uvjete:
Obrazovanje, osposobljavanje i obuka ovlaštenih osoba zaduženih za sprječavanje pranja novca i financiranje terorističkih aktivnosti može se sastojati od internih i eksternih obuka.
Internu obuku najčešće podrazumijeva obuku zaposlenika, a koju najčešće provodi ovlaštena osoba, dok eksternu obuku najčešće organiziraju nadležni organi ili edukatori koji koji imaju dozovole i suglasnost organa, a organiziraju se prije svega za ovlaštene osobe.
Računovođe su dužni čuvati tajnost i povjerljivost informacija kojima raspolažu, te posebnu pažnju posvetiti sprječavanju bilo kakve mogućnosti dopiranja osjetljivih informacija trećim osobama, čije saznanje takvih informacija može naštetiti klijentu za kojeg je računovođa zadužen, odnosno ovlašten. Podaci, informacije te dokumentacija vezana za samog klijenta za kojeg je računovođa zadužen, te njegovo poslovanje moraju se čuvati najmanje deset godina od okončanja poslovnog odnosa, izvršenja određene transakcije ili identifikacije.
Izvor: unija.com
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.