Tarik Kurbegović odgovorio dioničarima: Sarajevska berza neće prestati sa radom

"Sarajevska berza neće prestati sa radom", poručio je direktor Tarik Kurbegović u svom odgovoru Udruženju dioničara, akcionara i udjeliničara BH (UDAU) koje je izrazilo zabrinutost da Sarajevskoj berzi prijeti gašenje. Oni su uputili dopis SASE-u ovim pitanjem u kojem traže izjašnjenje.

Radi informiranja investicione zajednice Sarajevska berza je zajednom sa dopisom objavila odgovor Udruženju.

"Berza neće prestati sa radom. Ona je finansijski stabilna kompanija i redovno ispunjava svoje obaveze. Sarajevska berza - burza je privatna kompanija sa javnim ovlaštenjima. Primarni cilj Berze nije ostvarivanje profita, nego besprijekorno funkcionisanje sistema povezivanja ponude i potražnje za vrijednosnim papirima, u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, te Pravilima Berze. Mi smo elektronska platforma preko koje naši članovi (profesionalni posrednici i banke) obavljaju trgovinu u ime svojih klijenata i u svoje ime", navode iz berze.

Iz svega navedenog se vidi da Berza nema nikakvog direktnog dodira sa investitorima, niti ima ikakvog direktnog kontakta sa istima, te stoga ni bilo kakvu funkciju animiranja investitora za trgovinu.

Osnovni prioritet rada i funkcionisanja Berze jeste da sistem besprijekorno funkcioniše, što je uspješno realizirano u cjelokupnom prethodnom periodu. Na ovo ukazuje i implementacija tri ISO standarda upravljanja: Sistem upravljanja kvalitetom shodno ISO 9001, Sistem upravljanja sigurnošću informacija shodno ISO-27001 te Sistem upravljanja kontinuitetom poslovanja shodno ISO-22301. 

Napominju da se navedeni sistemi upravljanja se godišnje recertificiraju i investitorima i članovima pružaju sigurnost u stabilnost i sigurnost poslovnih operacija ove institucije.

"U pogledu finansijske situacije, Sarajevska berza je u posljednjih 11 godina, koliko sam na čelu ove institucije, poslovala pozitivno, sa izuzetkom jedne godine kada je ostvaren negativan finansijski rezultat. Međutim, obzirom na dobit naredne godine, koja je već premašila negativan rezultat te jedne godine, više nego može se ustvrditi da je u prosjeku Berza u cijelom ovom periodu poslovala pozitivno. Likvidnost nije upitna i ona bi bila još veća da nije bilo podjele dividende dioničarima u prethodnim godinama", ističe direktor berze Tarik Kurbegović.

TAPKANJE U MJESTU

Napominje da je negativan trend prisutan od početka ove godine, koji i dalje traje, u ovom intenzitetu i vremenskom trajanju do sada nije bio zabilježen na domaćem tržištu.

"To sa pravom zabrinjava, ne samo Vas nego i sve učesnike na tržištu. Razlozi za ovu situaciju su brojni, no o njima drugom prilikom. Više bih se fokusirao na rješenje ove situacije, koje je po nama vrlo jednostavno: formiranje radne grupe za praćenje razvoja tržišta kapitala u FBiH od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, gdje bi osim predstavnika Vlade članovi bili i predstavnici najvažnijih institucija domaćeg tržišta kapitala. Ovdje posebno naglašavam komponentu razvoja, a ne regulisanje tržišta, jer za to postoji Komisija za vrijednosne papire FBiH, koja taj posao obavlja. Sve institucije bi predstavile svoje ideje za razvoj tržišta predmetnoj radnoj grupi, koja bi na osnovu ovih prijedloga formulisala kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove, te pratila realizaciju istih. Ono što je najhitnije, ova radna grupa bi inicirala potrebne izmjene postojećih i donošenje novih zakona, te putem Vlade ih prosljeđivala Parlamentu FBiH na usvajanje, a sve sa ciljem kvalitetnog ostvarivanja zacrtanih planova. Sve dok se jedno ovakvo tijelo ne formira i ne postane funkcionalno, mi ćemo na tržištu imati sadašnji status- quo i "tapkati u mjestu" po pitanju razvoja tržišta, uz tržište koje je samo regulisano kao minimum vida sigurnosti za investitore", ističe Kurbegović.

Dodaje da Sarajevska berza - burza vrijednosnih papira trenutno ima četiri člana, što je daleko od istorijskog maksimuma iz 2007/08. godine, kada su imali 20 članova Berze. Međutim, bez obzira na sve, Sarajevska berza - burza, prema njegovim riječima, ima svoje mjesto na finansijskom tržištu, na tržištu kapitala i time u tržišnoj ekonomiji ove države.

"Želimo vas podsjetiti da Federacija Bosne i Hercegovine redovno putem Sarajevske berze prikuplja kratkoročna i dugoročna finansijska sredstva za svoje funkcionisanje i svoj razvoj. Slično važi i za Kanton Sarajevo, koji je više puta izlazio na tržište i uspješno plasirao svoje obveznice, ali i za neka privredna društva, poput JP Autocesta FBiH. Pored toga, Berza je i najtransparentnija platforma za privatizaciju / prodaju manjinskih državnih udjela u privrednim društvima. I pored trenutnih izazova, ne smije se zaboraviti ni Berzina funkcija kao sekundarnog tržišta: mjesta na kojem se, sučeljavanjem ponude i potražnje dolazi do tržišnih cijena vrijednosnih papira privrednih društava", poručuje direktor Sarajevke berze u odgovoru dioničarima.

ŠTA SU APLIKACIJSKE TRANSAKCIJE

Sa ciljem stvaranja pozitivne investicijske klime smatra da je od presudnog značaja da kod identificiranja problema budu što precizniji i tačniji.

"U tom kontekstu želimo odgovoriti i na drugi dio Vašeg pitanja, koji se odnosi na tzv. "aplikacijske transakcije" i njihov, kako navodite "manipulativni karakter". Pod pojmom (namjerne) aplikacijske transakcije se podrazumijevao poseban tip transakcija koje su članovi Berze unosili u Berzanski sistem trgovine (BTS) kao GOTOVE TRANSAKCIJE. Ove transakcije su zabranjene još u junu 2003. godine, odnosno prije gotovo 20 godina", pojašnjava.

Stoga smatra da je njihovo pominjanje u današnjim uslovima nepotrebno i može izazvati samo nesporazume.

"Ono što nazivate aplikacijama su jednostavno transakcije koje su zaključene spajanjem dva naloga​ koji su izdati unutar jedne brokerske kuće (nezvanični naziv "nenamjerna aplikacija", jer se pojam "aplikacija" ne spominje niti u jednom zvaničnom aktu koji reguliše poslovanje SASE). Ovaj vid transakcija nije ništa više, ali ni manje podložan pokušajima manipulacije tržišta nego transakcije koje nastaju spajanjem naloga izdatih od strane različitih članova Berze", ističe Kurbegović.

Podsjeća da berza ima uspostavljene mehanizme zaštite ukoliko se pokušava sprovesti transakcija mimo trenutne tržišne cijene. Tu prije svega navodi dinamičke limite i prekidbene aukcije, čija je osnovna funkcija privremeno zaustavljanje trgovine ukoliko bi cijena transakcije izašla iz raspona od +/- 3% od referentne cijene.

Pojednostavljeno rečeno, prekidbene aukcije daju signal ostatku tržištu: "nešto se dešava, da li je još neko zainteresovan da učestvuje u ovoj trgovini?".

"Za kraj ovog odgovora želimo istaći i slijedeće: vrlo je bitno zajedničko djelovanje svih institucija i udruženja na domaćem tržištu kapitala, uključujući i udruženja koja okupljaju i predstavljaju male dioničare. Samo zajednički možemo prevladati trenutnu situaciju i unaprijediti domaće tržište kada država stvori bolji i stabilniji ambijent za njegov daljni razvoj", zaključuje direktor Sarajevske berze.

S.B.