U Semberiji počela žetva pšenice, kilogram će koštati kao kifla?

Zbog povoljnih vremenskih prilika, žetva pšenice u Semberiji, najvećoj žitnici naše zemlje, počela je gotovo mjesec ranije nego inače. Kao i prethodnih, ratari su i u ovu žetvu ušli sa neizvjesnošću. Dok pšenicu predaju u mlinove, nije poznato koja će biti njena otkupna cijena. Da li će, kilogram pšenice i ove godine koštati kao kifla?

"Cijena se ne zna a i da se zna biće vjerovatno mala", naglašava Vojislav Lukić, poljoprivrednik.

Ovako se u najkraćem može opisati ovogodišnja žetva pšenice. Ratari u Semberiji kažu da su i ove godine u vršaj ušli ne znajući cijenu po kojoj će prodati svoj rod.

"Ove godine prinos dobar, prosjek od 500 do 700 kila.Prošle godine je sjetva bila skupa, ali je prosjek bio 300 kila, sad je prinos bolji ali cijena će, ja kako sam čuo ispod 40 maraka da bude zrno je dobro ove godine nema šta, baš baš dobro zrno", dodaje.

Semberski ratari zatražili su da cijena pšenice ne bude ispod 50 feninga po kilogramu, jer je sve ispod toga neprihvatljivo.

"Tražimo neku normalnu i pristojnu cijenu, naša cijena koštanja, mi smo rekli je 0,43 feninga, tražimo da zaradimo kao i svi ostali u lancu.Mi ne možemo vršiti pritisak na mlinsku industriju, nas interesuje država, ona nas podstiče, podsticaj nije isplaćen, žetva će biti završena za pet dana u Semberiji", kazao je Savo Bakajlić, Udruženje poljoprivrednika sela Semberije i Majevice.

Iz resornog ministarstva poručuju - pšenica je berzanska roba i na njenu cijenu se ne može uticati. Ministar poljoprivrede Republike Srpske Savo Minić istakao je da će entitet dati 500 maraka podsticaja po hektaru uz regresirano gorivo. Pomoć u podsticajima predvidjele su i pojedine lokalne zajednice.

"Da će grad subvencionisati po kilogramu za ovogodišnji rod pšenice između 5 i 10 feninga prema budžetu grada Bijeljina. Jedina utjeha ratarima je što će prinos i kvalitet ove godine biti bolji nego prošle", ističe Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

"Što se tiče prinosa 6 do 7 tona je prosjek gdje se može očekivati. Što se tiče kvaliteta zrna ona zavisi od nivoa primjenjene zaštite od bolesti", naglašava Dragan Zarić, agronom.

U Semberiji, najvećoj žitnici naše zemlje, pšenica je ove godine zasijana na 14 500 hektara. Ipak, ratari najavljuju da će zbog sve skuplje proizvodnje, ali i kontinuirane neizvjesnosti prilikom otkupa, tih površina u sljedećoj sjetvi biti znatno manje.