Najavljeni novi razvojni projekti na sarajevskom aerodromu, planirana i hibridna koncesija

Sarajevski aerodrom je spreman za još jednu rekordnu godinu u putničkom prometu, što stvara potrebu za daljim povećanjem kapaciteta.

Iako je njegov terminal nedavno proširen i renoviran, dodatni prostor će uskoro biti neophodan kako bi se održao korak sa sve većim brojem putnika.

U razgovoru za EX-YU Aviation News, generalni direktor Sarajevskog aerodroma Alan Bajić najavljuje nove razvojne projekte.

U planu, između ostalog i izgradnja nove zgrade za vatrogasnu jedinicu i radionice za održavanje opreme.

"Što se tiče razvojnih projekata i dugoročnih planova, u narednih pet godina oni uključuju remont piste, izgradnju brzih rulnih staza i proširenje piste prema jugoistoku, omogućavanje slijetanja i polijetanja svih tipova aviona poboljšane funkcionalnosti. Nadalje, planiramo izgradnju nove zgrade za vatrogasnu jedinicu i radionice za održavanje opreme, kao i centar za azil, izgradnju rent-a-car centra grada, solarnu elektranu i izgradnju skladišta goriva", kaže.

Pripreme za proširenje piste su već počele.

"Počeli smo sa radovima na obodnoj ogradi na prostoru jugoistočno od lokalizatora, što je preduslov za projekat proširenja piste. Na osnovu odobrenja BHDCA (Direkcije civilnog vazduhoplovstva Bosne i Hercegovine), koji je prihvatio našu aeronautičku studiju, maksimalna dužina piste je određena na 3.010 metara",, rekao je Bajić u intervjuu.

Sadašnja pista sarajevskog aerodroma duga je 2.600 metara.

Osim radova na pisti, glavni plan aerodroma predviđa izgradnju novog putničkog terminala.

"U 2021. godini pokrenuli smo aktivnosti na izradi koncepta i potrebne dokumentacije za glavni okvir za novu izgradnju terminalne zgrade. Planirano je da terminal bude izgrađen na zapadnoj strani aerodroma, kapaciteta do 2,5 miliona putnika. S obzirom na to da je dizajniran s modularnim konceptom kako bi se omogućilo buduće proširenje, završna faza razvoja povećala bi njegov kapacitet do pet miliona putnika. Tada bi postojeći terminal B bio prenamijenjen za niskotarifne prijevoznike i čarter letove", pojasnio je Bajić.

Prikaz: Planirani novi terminal A

Kako bi se olakšali ovi veliki razvojni projekti, Bajić smatra da bi aerodrom trebao biti dio hibridnog modela koncesije.

"Vjerujem da je neophodno riješiti nedostatak infrastrukturnih kapaciteta na sarajevskom aerodromu. S tim u vezi, kao optimalan smo identifikovali mogući model koncesije, koji smo nazvali hibridnim modelom, zbog činjenice da postojeći pravni okvir u zemlji ne poznaje javno-privatno partnerstvo. U ovom modelu koncesionar ulaže u projekte, a zauzvrat učestvuje u raspodjeli dobiti, upravljanju i vlasništvu po proporcionalnoj stopi. Između Aerodroma Sarajevo i investitora formirala bi se nova kompanija, a koncesija bi bila dodijeljena ovoj novoosnovanoj kompaniji. Ovaj model osigurava da Međunarodni aerodrom Sarajevo ostane operater, zaposleni se zadržavaju, a na kraju perioda koncesije sva imovina ostaje u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine", pojašnjava.

Proširujući dalje model koncesije, izvršni direktor napominje da se time otvaraju mogućnosti i za privatna ulaganja.

"U ovom slučaju, Federacija Bosne i Hercegovine ne preuzima rizik gubitka izuzetno važne javne imovine, otvarajući pritom mogućnosti za privatna ulaganja i uvođenje privatnog kapitala za proširenje kapaciteta. Vjerujem da bi takva ulaganja privatnih investitora, odnosno kapitala koji nije u državnom ili entitetskom vlasništvu, bila prikladnije olakšana kroz okvir javno-privatnog partnerstva. Međutim, s obzirom da trenutno nemamo neophodnu zakonsku regulativu za to, regulisanje ove oblasti bi trebalo da bude prioritet. Zbog toga ovaj model nazivamo hibridnim, jer crpi ključne elemente iz postojećih zakonskih okvira. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dostavila je Zastupničkom domu Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i očekujemo njegovo usvajanje", zaključio je.