Lažne dojave o bombama u Sarajevu: Kratkoročna panika, dugoročne posljedice i troškovi

U Sarajevu je nekoliko srednjih škola tokom jutra ponovo primilo dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama.

"U nekoliko srednjih škola tokom jutra zaprimljen email prijetećeg sadržaja. U skladu s ranije utvrđenim protokolom, pristupilo se evakuaciji učenika i osoblja, te će biti urađen KDZ pregled", potvrdila je Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a KS.

Dodala je da je o svemu obaviješten je dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.

Podsjetimo, jučer je također u pet škola u KS prekinut nastavni proces zbog dojava "bombaškom napadu".

Kao i u nizu dojava prethodnih dana, utvrđeno je da su bile lažne.

Ova situacija koja se sve češće dešava širom Bosne i Hercegovine i regiona, otvara nekoliko važnih tema koje se mogu dodatno istražiti.

Potrebno je razmotriti zašto se dojave o bombama ne istražuju temeljitije i zašto nema kazni za počinitelje. Efikasnije kaznene politike i saradnja između policije i tužilaštva mogli bi pomoći u odvraćanju potencijalnih počinitelja.

ZA KOGA ZAKONI POSTOJE

Pored toga, situacije dodatno opterećuju već i onako napet obrazovni sistem, posebno u kontekstu nastave koja se mora nadoknaditi. Dugoročne posljedice uključuju gubitak nastavnog vremena i resursa.

Profesor Vedran Zubić osvrnuo se posljedice ove problematike.

"Prije dvije godine je 110 škola u KS dobilo prijeteće mejlove i upozorenja. Poseban vid "rata" je svakako psihologija koja je u većini slučajeva opasnija od drugih stvari. Strah od napada je nekada gori od samog vojnog djelovanja", smatra on.

Ističe da je zbog prekida nastavnog procesa trošak ogroman.

"Djeca nemaju nastavu, službe na terenu - a koja osoba će to platiti? Zanimljivo da, a bilo je tih poziva od škola do suda, se nikada nije saznalo ko zove niti je neko kažnjen zbog toga. Tu se krije ključ problema - ako nema kazne onda nema ni opasnosti za počinitelja! Za koga li zakoni postoje!?", pita se profesor.

MOTIVI POČINITELJA​

Podsjećanja radi, prijetnje o postavljenim bombama proteklih mjeseci također su stizale i na adrese policijskih stanica, sudova, banaka, tržnih centara i drugih institucija u Bosni i Hercegovini.

​U prvih osam mjeseci ove godine samo na području Kantona Sarajevo zaprimljeno je 56 dojava o postavljenim eksplozivnim napravama. Iako se u 99 posto slučajeva ispostavi da su lažne one zadaju velike probleme, ali i troškove policiji.

Prema prikupljenim podacima ranijih godina Federalne uprave policije, lica koja su upućivala lažne dojave su za registraciju e-mail računa koristila web-domene koje su u vlasništvu inostranih kompanija te se u tom pogledu za otkrivanje počinilaca koriste kapaciteti međunarodnih policijskih organa – Interpola i Europola.

Stručnjaci za sigurnost navode da se ponekad radi o maloljetnicima koji žele odgoditi testove ili kontrolne zadatke, dok u drugim slučajevima motiv može biti namjerno izazivanje straha ili želja za odgađanjem određenih ročišta.

PSIHOLOŠKI EFEKTI NA UČENIKE I OSOBLJE​

Pored fizičke sigurnosti, ovakve dojave imaju značajan uticaj na mentalno zdravlje učenika i nastavnika. Stres, anksioznost i strah mogu uticati na obrazovni proces, a dugotrajne posljedice mogu biti ozbiljne.

S.B.