BIH

Foto: Ilustracija, SCC, ViaBalkanika

12.11.2024 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Akta.ba

LOŠE RJEŠENJE ZA RADNIKE

Neradnu nedjelju izlobirali trgovački lanci zbog manjka radnika, ali uposleni rade duže

Sada će roditelji umjesto nakon 21 sat dolaziti kući nakon 22 sata, kaže Čavalić.

Odluka o primjeni nove mjere postaje učinkovita nakon što su oba doma Parlamenta FBiH nedavno usvojila Zakon o unutrašnjoj trgovini.

"Prva neradna nedjelja 17. novembra, radnice i radnici u trgovini mogu planirati dan sa porodicom", naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Članom 18. Zakona propisano je da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje i da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.

Članom 131. Zakona, koji se odnosi na donošenje podzakonskih akata u vezi primjene Zakona i dužnost usklađivanja sa podzakonskim aktima, propisano je:

  • Federalni ministar trgovine će donijeti podzakonske akte na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
  • Trgovci su dužni uskladiti rad i poslovanje u skladu sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz stava (1) ovog člana.

LOŠE RJEŠENJE ZA RADNIKE?

Jedan od velikih protivnika ovog zakona je ekonomski stručnjak i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Admir Čavalić.

Na svom profilu na X (nekadašnjem Twitteru), Čavalić je izjavio da su za usvajanje ovog zakona najviše lobirali predstavnici velikih trgovačkih lanaca, koji su, prema njegovim tvrdnjama, tražili rješenje zbog nedostatka radne snage.

Dodao je da je dobio detaljne informacije o lobiranju od strane tih trgovinskih lanaca.

Prema njegovim riječima, ti lanci su često dolazili pred Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku, kao i pred Parlament, kako bi opravdali svoj zahtjev.

Tvrdi da su se na temelju analiza koje su izradili ovi lanci, pokazali da njihovi prihodi ne opadaju, što je potvrdilo i Ministarstvo trgovine.

Na jednoj sjednici Odbora, Čavalić je pitao direktore tih lanaca zašto ne donesu odluku o zabrani rada nedjeljom, na što su odgovorili da bi konkurencija preuzela njihov promet, jer bi se radnici našli u drugim trgovinama.

Ističe da ima 20 svjedoka koji mogu potvrditi ovaj razgovor.

Isječak sa X platforme, Admir Čavalić

Njegova reakcija prikazuje kritiku vezanu za donošenje Zakona o unutrašnjoj trgovini, te dokazuje tvrdnje da su veliki trgovački lanci imali značajan uticaj na njegovu usvajanje.

DUŽE RADNO VRIJEME

Čavalić je prethodno najavio a objavom o promjeni radnog vremena nekih tržnih centara potvrdio nagađanja da će radnici sada, ukidanjem radne nedjelje raditi duže.

"Od 17. novembra je svanulo za porodice u FBiH. Sada će roditelji umjesto nakon 21 sat dolaziti kući nakon 22 sata. Ovo je tek početak. Mikro i male trgovine već najavljuju otkaze. Neka nama populizma, lobiranja i općeg nepoznavanja ekonomije", naveo je.

Tako na primjer, u Aria centru i SCC-u, radnici će raditi sat vremena duže i na njihovoj stranici je već izmijenjen taj podatak.

NOVO PRAVILO VAŽI I ZA E-PLATFORME

Na pitanje da li su trgovci koji trguju putem e-platformi obuhvaćeni ovim zakonom, iz Ministarstva daju potvrdan odgovor.

"Članom 50. jasno je definisana prodaja na daljinu i elektronska trgovina kao zasebna vrsta trgovine na daljinu, a stavom 2. propisano je da prodaju na daljinu, a samim time i e-trgovinu može da obavlja samo trgovac koji se registrovao za tu vrstu trgovine.", stoji u odgovoru Ministarstva.

Resorno ministarstvo je objavilo i Vodič kroz Zakon o unutrašnjoj trgovini u kojem možete pronaći odgovore na najčešće postavljena pitanja.

Podsjećamo, Ivana Prvulović, direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove, izjavila je da će inspekcija nadgledati provedbu ovog zakona, a kazne za njegovo kršenje kretat će se u rasponu od 2.000 do 15.000 KM.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI