COP29 u Bakuu: BiH mora biti aktivni sudionik u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres, rekao je svjetskim liderima na samitu COP29 u utorak da moraju "platiti" kako bi spriječili humanitarne katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama i upozorio da je vrijeme gotovo isteklo da se ograniči destruktivno povećanje globalnih temperatura.

Gotovo 200 zemalja okupilo se na godišnjem UN-ovom klimatskom samitu u Bakuu, koji je ove godine fokusiran na prikupljanje stotina milijardi dolara za finansiranje globalne tranzicije na čistije izvore energije i smanjenje štete od klimatskih promjena uzrokovanih emisijama ugljičnog dioksida.

Međutim, na dan samita, koji je trebao okupiti svjetske lidere i stvoriti politički momentum za maratonske pregovore, mnogi od ključnih aktera nisu bili prisutni da čuju Guterresovu poruku.

Nakon pobjede Donalda Trumpa, klimatskog skeptika, na predsjedničkim izborima u SAD-u, predsjednik Joe Biden neće prisustvovati. Kineski predsjednik Xi Jinping poslao je svog zamjenika, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nije prisutna zbog političkih događanja u Bruxellesu.

"Što se tiče klimatskog finansiranja, svijet mora platiti, ili će čovječanstvo platiti cijenu", rekao je Guterres u svom govoru.

Bećirović u Bakuu

Na UN Samitu svjetskih lidera o klimatskim akcijama koji je počeo jučer u Bakuu učestvuju i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

Bećirović će se danas obratiti na plenarnom zasjedanju Konferencije UN-a o klimatskim promjenama, gdje će govoriti o klimatskim izazovima i predstaviti napore koje BiH ulaže u smanjenje emisija i prilagođavanje klimatskim promjenama.

Učešće predsjedavajućeg Bećirovića u ovom važnom dijalogu predstavlja doprinos Bosne i Hercegovine globalnim naporima za postizanje klimatske održivosti i očuvanje prirodnih resursa, saopćeno je iz Kabineta predsjedavajućeg Bećirovića.

Na konferenciji učestvuje i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i član Zelenog kluba Jasmin Emrić.

Ove godine vizija održivosti COP29 fokusira se na stvaranje klimatski neutralnog događaja, pridržavajući se najviših standarda odgovornosti prema okolišu. To uključuje smanjenje emisije ugljika, maksimiziranje efikasnosti resursa, promoviranje obnovljive energije i poticanje održivih praksi u svim operacijama.

Smanjenje negativnog utjecaja na okoliš

Jedan od ključnih ciljeva ovogodišnjeg COP29 je smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i povećanje društvenog učešća u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Naglašene su obaveze za postizanje ugljične neutralnosti kroz smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje korištenja obnovljive energije i poboljšanje energetske učinkovitosti.

Na Konferenciji u Bakuu promovirane su i održive prakse, uključujući smanjenje upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, usvajanje održivog prevoza i ekološki prihvatljive nabavke. Jedna od ključnih poruka COP29 je potreba ostavljanja pozitivnog naslijeđa kroz podršku lokalnim inicijativama održivosti, ulaganje u dugoročnu infrastrukturu i izgradnju kapaciteta za kontinuiranu klimatsku akciju.

Poslanik Jasmin Emrić svojim učešćem na COP29 doprinosi jačanju međunarodne saradnje u borbi protiv klimatskih promjena i promoviranju održivog razvoja, s ciljem stvaranja bolje budućnosti za sve građane Bosne i Hercegovine i globalnu zajednicu - saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

"Ova konferencija pokazuje koliko je važno djelovati zajednički, na globalnoj razini, kako bismo sačuvali našu planetu za buduće generacije. Kao parlamentarci, odgovorni smo za donošenje odluka koje će oblikovati održivu budućnost, a Bosna i Hercegovina mora biti aktivni sudionik u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Održivost i zaštita okoliša nisu samo ekološki, nego i društveni i ekonomski imperativi koji zahtijevaju našu hitnu i odgovornu akciju", poručio je Emrić na COP29 u Bakuu.

Plenković: Hrvatska pomaže i susjednim državama da osnažuju otpornost na klimatske promjene

Hrvatska danas troši najmanje 29,5 posto energije iz obnovljivih izvora energije, a cilj je projektima zelenog vodika i geotermalne energije taj postotak do 2030. povisiti na 42,5, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković na klimatskom skupu COP29 u Azerbajdžanu.

"Hrvatska je predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije", rekao je Plenković u svom govoru na klimatskom skupu u Bakuu, domaćinu 29. izdanja klimatskog skupa Ujedinjenih naroda, javlja Hina.

U Hrvatskoj su "obnovljivi izvori 2022. činili 29,5 posto energetske potrošnje, a taj broj nastavlja rasti". Projektima poput zelenog vodika i geotermalnih izvora Hrvatska cilja na 42,5 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, najavio je hrvatski premijer.

Naglasio je kako napuštanje fosilnih goriva nije samo dobro za klimu, nego je i ekonomska nužnost jer Međunarodna agencija za energiju upozorava na nadolazeći vrhunac proizvodnje nafte.

Plenković je rekao da su hrvatski napori pokazali da ekonomski rast i odgovornost za okoliš mogu koegzistirati. Hrvatski ugljični otisak je daleko ispod prosjeka EU-a, a Hrvatska je osma od 193 članice UN-a po ispunjenju ciljeva održivog razvoja te organizacije.

Hrvatska pomaže i susjednim državama, počevši s Bosnom i Hercegovinom, da osnažuju otpornost na klimatske promjene. Katastrofalne poplave u toj zemlji, ali i u Španjolskoj i na jugu Hrvatske pokazale su "razoran učinak rasta temperatura", istaknuo je hrvatski premijer.

Naglasio je da Hrvatska želi ekološki zaštititi 30 posto Jadrana, pa je, upozorivši da je Sredozemlje "jedna od najranjivijih regija", pozvao na hitno djelovanje.

Dvodnevni samit u glavnom gradu Azerbejdžana održava se u okviru 29. zasjedanja Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP29).

Na ovom značajnom globalnom skupu učestvuju brojni šefovi država i vlada, čime se dodatno naglašava hitnost zajedničkog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena.

Ovogodišnji COP29 u Azerbejdžanu ima poseban značaj jer se fokusira na ubrzanje tranzicije prema održivim energetskim rješenjima, kao i na razvijanje strategija za adaptaciju na sve intenzivnije klimatske promjene.