25.11.2024 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Nakon završetka svog školovanja, Ćidić je odlučio ostati u Washingtonu gdje posvećeno radi na promociji i zaštiti interesa svoje domovine.
Ismail Ćidić je mladi intelektualac iz Bosne i Hercegovine koji trenutno živi u Sjedinjenim Američkim Državama, ali Bosna i Hercegovina i dalje zauzima posebno mjesto u njegovom srcu. Nakon završetka svog školovanja na prestižnom Duke univerzitetu, Ćidić je odlučio ostati u Washingtonu gdje posvećeno radi na promociji i zaštiti interesa svoje domovine. Kao predsjednik Bosnian Advocacy Center (BAC), nezavisne nevladine organizacije, Ismail Ćidić naporno radi na stvaranju bolje budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Kroz svoj rad u Bosnian Advocacy Center i angažman na međunarodnoj sceni, Ćidić daje ključni doprinos u oblikovanju pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine, promovišući njene interese u Sjedinjenim Američkim Državama i šire.
S obzirom na to da se danas obilježava 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine, Ismail je u razgovoru za Akta.ba govorio o značaju ovog dana, ulozi mladih ljudi u očuvanju državnosti, ali i o izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Također, govorio je o putu naše zemlje prema Evropskoj uniji i ključnim koracima koji se trebaju poduzeti kako bi BiH postala stabilna, razvijena i funkcionalna članica EU.
Kako Vi kao mladi lider doživljavate Dan državnosti Bosne i Hercegovine, i koji je prema Vašem mišljenju ključni značaj ovog dana, posebno za mlade ljude u Bosni i Hercegovini?
- Osim kao podsjetnik na bogatu i plodnu prošlost naše države, Dan državnosti Bosne i Hercegovine gledam i kao na napomenu da se za ispravne vrijednosti uvijek treba zalagati i žrtvovati bez obzira na okolnosti. Čak i ako se zasluže, sloboda i poštovanje ne dolaze tek tako. Oni se uspostavljaju, a onda njeguju i jačaju. Zadatak ranijih generacija bio je gradnja državnosti i uspostavljanje nezavisnosti. Zadatak naših generacija je jačanje institucija, jačanje povjerenja, te borba za principe i ispravne vrijednosti koji se moraju uvesti u javni prostor.
Kako komentarišete trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, te koje bi promjene prema Vašem mišljenju bile ključne za jačanje njene državnosti?
- Ako na trenutak zanemarimo anti-državne projekte koji koriste svaku priliku da, zloupotrebljavajući državne resurse, unište sve do čega dođu, političku situaciju u Bosni i Hercegovini najviše karakterišu nedostatak kompetencija i totalna odsutnost odgovornosti prema građanima i državnim institucijama. Međutim, ovdje uvijek naglašavam da u našem političkom sistemu ima i mnogo ljudi koji ne samo da vrijedno rade i vuku stvari naprijed, nego pokušavaju zakrpiti što više propusta onih koji rade suprotno. To su istinski borci koji razumiju i vrijednosti Dana državnosti i borbe za nezavisnost pedesetak godina poslije. Oni su motivacija i dokaz da stvari mogu ići naprijed uz prave ljude na pravom mjestu.
Koji su prema Vašem mišljenju najveći izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava u kontekstu očuvanja svoje državnosti i suverniteta?
- Kao i u drugim dijelovima svijeta, borba protiv fašizma se nastavlja sve do danas. U regiji Zapadnog Balkana takvih primjera, nažalost, ne manjka. Nema sumnje da su velikosrpski i velikohrvatski projekti ubjedljivo najveća prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu s kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Danas kada službeni Zagreb ulaže enormne diplomatske i finansijske resurse na podrivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine kroz izmjene izbornog sistema i cementiranje društvenog i političkog modela BiH na osnovu stavova da jedna etnička grupa vrijedi više od drugih, moramo znati da korijeni takvih aktivnosti sežu puno dublje. Slično je i sa službenim Beogradom koji podriva cijeli sigurnosni poredak – sve to se ne radi samo zbog aktuelnog trenutka. Korijeni su duboki, a ciljevi dalekosežni.
Šta je potrebno da bh. političari i lideri urade kako bi Bosna i Hercegovina postala stabilna, razvijena i funkcionalna članica Evropske unije?
- Prije svega, ekonomski kriteriji za ulazak Bosne i Hercegovine u EU su prenaglašeni. Važni su i BiH zbog same sebe treba raditi na tim reformama, ali one nisu jedine iako se nekada tako predstavljaju. Rumunija, Bugarska i Hrvatska nisu bile enormno ekonomski naprednije u trenutku ulaska u EU od onog u kojem je BiH trenutno, unatoč svim problemima s kojima se BiH suočava. Puno veće i kompleksnije reforme su u drugim poljima. Sve dok je bh. politički sistem zasnovan na etničkom modelu gdje se na čovjeka ne gleda kao na individualca, nego na pripadnika etničke zajednice, BiH neće moći pristupiti EU. To što neke članice EU nastavljaju zagovarati etnički model u BiH dok u isto vrijeme "podržavaju" njen EU put je paradoks o kojem se mora više govoriti.
Polovinom oktobra prošle godine u Washington-u je osnovana Ujedinjena strateška alijansa za BiH (USABiH), zbog čega je ona značajna za Bosnu i Hercegovinu?
- USABIH smo osnovali kako bismo radili na jačanju odnosa između Bosne i Hercegovine i SAD-a. Izuzimajući predsjednika Bidena, najbliži američki saveznici tokom 1990-ih već dugo nisu na političkoj sceni. Kroz analize, izvještaje, brifinge i susrete sa zvaničnicima, donosiocima odluka i think tankovima stvaramo nova prijateljstva i savezništva koja će biti od koristi za obje države.
Koja je uloga mladih ljudi u očuvanju državnosti i promicanju pozitivnog identiteta Bosne i Hercegovine? Koju poruku biste poslali njima i drugim građanima?
- Jedan od najboljih savjeta koje sam dobio tokom prvih godina studija bio je da mladi ljudi moraju znati da iako su biološki mladi, njihovi poduhvati, razmišljanja, ponašanje i ambicije moraju vrlo brzo postati zreli i ozbiljni. Osoba od 25 godina sa završenim studijem treba biti u stanju dati svoj doprinos zajednici i društvu kroz ne samo svoje znanje i vještine, nego i svojstven pogled na svijet. S druge strane, naše društvo mora prihvatiti takvog čovjeka kao formiranu osobu, a ne da minimizira njegov značaj ili da se na čovjeka u dubokoj četvrtoj deceniji života gleda kao na mladog i neiskusnog. Neki od najvećih poduhvata u biznisu, vođenju države i vojske kroz historiju svijeta došli su upravo od ljudi u dvadesetima.
Razgovarala: Erna Krnić
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.