27.01.2025 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: N1
Od ovog problema nadležni se ograđuju. Radi se, kažu, o privatnoj imovini te je odgovornost na vlasnicima i upravnicima.
Nakon što se treći put obrušio dio fasade sa zgrade u jednoj od najprometnijih sarajevskih ulica, na šta su stanari u nekoliko navrata upozoravali i tražili pomoć, ponovo se otvara pitanje odgovornosti koja se prebacuje. U međuvremenu, i stanari i svakodnevni prolaznici u strahu. Nadaju se da komad po komad fasade neće doći glave.
Na zgradi jedne od najpoznatijih sarajevskih ulica, upozorenje: opasnost od obrušavanja fasade. Ostaci žute trake podsjećaju na to da je prije dva dana, sa iste zgrade, po treći put u dva i po mjeseca, otpao veći komad. Jedna prolaznica za dlaku je izbjegla teže povrede.
Radi se o ulici Ferhadija 27, zbog čega su stanari i ranije upozoravali na ovaj problem. Zabrinuti su i prolaznici.
"Tuda svaki dan obavezno prođem barem do Markala. Bogami me strah", navode građani.
Posebno se plaše roditelji, koji sa svojim mališanima ovom ulicom svakodnevno šetaju.
"Evo, sad kad smo šetali, kažem djetetu da ide sredinom, upravo, iz tog razloga. Više vodimo računa zbog djece. Za nas manje-više, ali ne bih volio nikom da se desi."; "Ma, naravno da plaši, kako nas neće plašiti. Ali eto, čuvamo se koliko možemo, hodamo sredinom. Gore su ledenice, ne znam. Ma, ima svega", samo su neki od komentara građana.
Ovaj problem nije od juče, ali posljednji slučaj ponovo povlači pitanje odgovornosti gradskih vlasti za održavanje starijih zgrada u glavnom bh. gradu.
Od ovog problema nadležni se ograđuju. Radi se, kažu, o privatnoj imovini te je odgovornost na vlasnicima i upravnicima.
Isto je ponovio i načelnik Opštine Stari Grad Irfan Čengić, ali s obzirom na to da je riječ o velikom trošku i ozbiljnoj opasnosti pronalaze se, ističe, načini da se pomogne stanarima. Koji su, u dopisu poslatom u novembru prošle godine, naveli kako su svjesni zakonske regulative, koja nalaže da su dužni da održavaju fasade i da je u toku usaglašavanje stanodavaca u vezi s tim. Ipak, podsjećaju, da je zgrada kulturno-istorijsko dobro koje zahtijeva dugotrajnije rješenje nadležnih. S ovim problemom susreću se i stanari Zagrebačke ulice, na Grbavici.
Vahid Kopić, bivši predsjednik kućnog savjeta:
"Inače, nisam zadovoljan firmama koje održavaju objekte. Nemaju oni radnika koliko treba. Jednom prilikom desilo se da ja tražim majstora za bravu na ulazu i interfon i on kasnije i on kasnije došao i kaže “izvini, ja sam sam, a održavam 300 ulaza. Sve se svelo na građane, a građani, bogami, neodgovorni. A sa afričkim platama i penzijama, teško i da stignu".
Stanari za ovaj problema dijelom krive i bivšu gradonačelnicu Benjaminu Karić, koja je potencirala obnovu fasada na objektima od kulturno-istorijskog značaja.
"Da razjasnimo jednom zauvijek – održavanje fasada nije posao pojedinca na javnoj funkciji, već zakonska obaveza upravitelja i vlasnika stanova. Kao gradonačelnica svjesna značaja kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva – uradila sam sve što je bilo moguće u okviru budžeta koji smo imali, ali nisam bila u mogućnosti da riješim sve probleme odjednom."
Osvrnula se i na kritike da jedna od zgrada kojima je renovirana fasada u Sarajevu, ne predstavlja objekat od istorijske važnosti, nego se radi o zgradi u kojoj ima stan, dok su one od kulturno-istorijskog značaja zanemarene.
"Priča o obnovi fasade na zgradi u kojoj sada imam stan krenula je godinama prije nego što je taj stan uopće oglašen kao nekretnina koja se prodaje. Fasada te zgrade je obnovljena prije nego što sam postala vlasnica stana, a ove priče su jeftini pokušaji da se naruši moj kredibilitet i šire laži iz sasvim ličnih interesa."
Čija je odgovornost, pitali smo i naše sagovornike.
"Vjerovatno gradonačelnice, ili gradonačelnika, sada."; "Znate šta, da iskreno kažem, kakva nam je (država), nije se ni čuditi što je ovako. Sve ste me razumjeli." "Oni se hvale da nešto rade za te fasade, sve u interesu građana, sve za građane, ali čije je vlasništvo, ko je odgovoran, idemo daleko u tu temu. Ali, nešto po tom pitanju treba uraditi, a ko će uraditi ja ne znam”, samo su neki od komentara građana.
Zbog starosti zgrada, problem obrušavanja posljednjih godina je sve prisutniji. Zanemarivanje održavanja ohrabreno je neodgovarajućom zakonskom regulativom. Dok vlasnici objekata nerijetko nemaju dovoljno sredstava ili motivacije da ovo rješavaju, a inspekcijske službe dovoljno resursa da to sankcionišu, svako naredno obrušavanje stanarima ili slučajnim prolaznicima može doći glave.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.