Sve glasniji zahtjevi za ukidanje zabrane rada nedjeljom

Od novembra prošle godine trgovine u Federaciji BiH ne rade nedjeljom. Dok radnici u trgovini sada imaju slobodan dan, trgovci, ekonomisti i turistički sektor upozoravaju na ozbiljne finansijske posljedice. Ekonomski stručnjaci upozoravaju na gubitke od 750 miliona maraka godišnje. Resorni ministar demantira pad prometa, uz napomenu kako je spreman za dijalog. U međuvremenu, sve više općina traži izuzeće.

Na području općine Doboj Jug, udaljene nekoliko stotina metara od Doboja u RS-u, od pet trgovačkih centara jedan od najvećih je već zatvoren. Gubici se zbrajaju. Iz ove lokalne zajednice uskoro namjeravaju uputiti zahtjev Vladi za izuzeće od neradne nedjelje.

"Smatramo da je ova mjera trebala biti donesena na nivou države i da bi tada dala puni efekat, kao i zabrana pušenja. Sve ovo utiče na promet i trgovinsku djelatnost", ističe Mirnes Tukić, načelnik Općine Doboj Jug.

I u Maglaju, na zahtjev vlasnika trgovačkih radnji, od kojih je pet u postupku zatvaranja, namjeravaju od Vlade tražiti isto.

"Dvadeset radnika je manje na evidenciji zaposlenih u odnosu na isti period prošle godine. Dok je samo za ovaj mjesec manje za 16. To je negativan trend, što je posljedica i ovog zakona i uredbe o minimalnoj plaći", navodi Ferhat Bradarić, pomoćnik načelnika za privredu, finansije i razvoj poduzetništva Maglaj.

Nakon što je nekoliko općina bez kriterija izuzeto iz zakona, Vlada je ustanovila kriterije za izuzeće, među kojima su pad prometa i pad broja zaposlenih u odnosu na isti period prošle godine.

"Došlo je do pada prometa i broja zaposlenih u trgovini. Smatrao sam da na osnovu 45 dana primjene trebam Vijeće informirati o tome šta se desilo", kaže Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.

U materijalima namijenjenim vijećnicima navedeno je da je od stupanja Zakona do kraja godine broj zaposlenih u trgovini pao za 16, dok je ukupan promet za 45 dana primjene Zakona manji za više od 4,5 miliona maraka. Podaci nisu javno objavljeni, ali su stranačkim kanalima dostavljeni u Ministarstvo trgovine.

"U nekom momentu se pojavilo saopćenje Ministarstva koje je bilo neetično i nekorektno jer se nikada nismo ni obratili tom ministarstvu i istovremeno su davali tvrdnje koje su jako nekorektne", ističe Huskić.

"Rekli su da im je pao promet za nedjelju, i onda sam lično ušao u analizu i po fiskalnim kasama smo vidjeli da je zadnjih deset mjeseci bilježen pad prometa. Rekao sam, hajmo sjesti za stol jer čini se da imamo ozbiljnijih problema od nedjelje", izjavio je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS), gostujući u emisiji FTV-a Odgovorite ljudima.

Huskić poručuje da je spreman organizirati sastanak s ministrom Hasičevićem i sve razjasniti. Općina Tešanj je u prošloj godini u ukupnom obimu imala veći promet nego 2023. godine, istakao je Huskić.

Iako se Vlada u Uredbi o kriterijima poziva na podatke Porezne uprave, u korespondenciji s vlastima u Tešnju koristi i podatke Federalnog zavoda za statistiku.

Podaci UIO, međutim, pokazuju pad razlike prihoda među entitetima po kojima se omjer 63:32 u korist Federacije pomjerio na 62:34, što je 16 miliona mjesečno ili oko 200 miliona maraka na godišnjem nivou, koje će se, umjesto u Federaciji, ne bude li izmjena, potrošiti u RS-u.