Emisije CO2 pod lupom: Kako će EU karbonska taksa pogoditi BiH?

Od 1. januara 2026. godine, Evropska unija uvodi porez na proizvode koji se uvoze na njeno tržište, a čija proizvodnja uključuje emisiju ugljen-dioksida. Iako je Bosna i Hercegovina preuzela obavezu uspostave sistema trgovanja emisijama CO2 potpisivanjem Ugovora o energetskoj zajednici, na tom planu je urađeno vrlo malo. Ovo će za bh. izvoznike u EU značiti dodatne troškove, smanjenje konkurentnosti, poskupljenje proizvoda, a u nekim slučajevima i gašenje pojedinih poslovnih subjekata.

Kompanija Lukavac Cement posljednjih deset godina intenzivno ulaže u projekte energetske efikasnosti. Iako ne mogu u potpunosti izbjeći emisiju CO2, uspjeli su smanjiti dio koji dolazi iz alternativnih goriva za 25 posto. "Mi smo ovdje zaista u ekologiju uložili sad već oko 30-ak miliona eura u filtere, u sistem samog monitoringa, u energetsku efikasnost, tako da smo na nivou dobrih europskih proizvođača po pitanju emisija CO2", ističe Stjepan Kumrić, generalni direktor Lukavac Cementa.

U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine emisijama CO2 upravljaju kroz projekte izgradnje obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroparkove i fotonaponske elektrane. "Oni ne proizvode energiju iz CO2 i postepeno će zamjenjivati proizvodnju iz termoelektrana, koja u sebi sadrži emisiju CO2. Na taj način ćemo uticati na smanjenje našeg karbonskog otiska i ublažavanje finansijskih implikacija plaćanja taksi na CO2", objašnjava Anes Kazagić, pomoćnik generalnog direktora EPBiH za razvoj.

Za Elektroprivredu Bosne i Hercegovine karbonska taksa će predstavljati dodatno opterećenje na poslovanje i troškove proizvodnje. Osim industrije cementa i električne energije, porez će pogoditi i proizvodnju željeza i čelika, vještačkih đubriva, aluminija i vodonika. Prema riječima Mirsada Đonlagića, stručnjaka iz oblasti energetike, procjene pokazuju da bi Bosna i Hercegovina do 2030. godine mogla platiti između 300 miliona i 1,3 milijarde KM kako bi zadržala pristup evropskom tržištu.

Bosna i Hercegovina u procesu energetske tranzicije kasni najmanje pet godina. Kompanije izvoznici se većinom oslanjaju na vlastite kapacitete u ovom procesu. "Napravili smo četiri međunarodne konferencije, tri domaće, obišli sedam industrijskih bazena, organizovali radionice o izračunu karbonskog otiska i popunjavanju relevantnih upitnika – sve u cilju podizanja svijesti o važnosti ovog pitanja", navodi Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Privatni sektor je očigledno bolje shvatio važnost ovih procesa nego država. Sistem monitoringa Lukavac Cementa certificirali su eksperti Evropske unije, a od kraja 2023. godine kompanija redovno izvještava institucije EU o emisijama u Bosni i Hercegovini. Ipak, budući da država nije uspostavila sistem trgovanja emisijama, karbonsku taksu će morati plaćati direktno Evropskoj uniji. To je još jedna propuštena prilika da se ostvari domaći prihod koji bi mogao biti usmjeren ka podršci prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenju emisija ugljen-dioksida u ključnim industrijama.