Zašto su računi za struju viši? Ključni faktor je mrežarina

Troškovi mrežarine se sastoje od mrežarine za prenosnu mrežu i mrežarine za distributivnu mrežu, koju kupci koriste da bi električna energija stigla do njih, kaže Miljević.

Građani koji se u posljednje vrijeme trude da u šumi propisa, cijena, kategorija, tarifa i naknada pronađu uzrok viših iznosa na računima za utrošenu električnu energiju, rade uzaludan posao, jer svoju mjesečnu potrošnju ne mogu izračunati očitavajući stanje vlastitog brojila.

Cijena električne energije u domaćinstvima zavisi od termina u kojima je trošena, opterećena je i naknadama za mjerno mjesto, obnovljive izvore energije i naknadom za korištenje distributivne mreže, koja također ovisi o tarifi na osnovu koje je obračunata i energije koja je potrošena.

"Uzroci višim ciframa na računima građana su svakako povećana potrošnja tokom zime, ali i rast cijena struje u RS. Iz Elektroprivrede BiH su nedavno potvrdili da cijene električne energije za domaćinstva od 1. januara nisu rasle.

Mrežarine na računima za električnu energiju čine najveću stavku, oko 40 posto. Troškovi mrežarine se sastoje od mrežarine za prenosnu mrežu i mrežarine za distributivnu mrežu, koju kupci koriste da bi električna energija stigla do njih.

To su svojevrsni "troškovi transporta" koje plaćaju kupci", pojašnjava ekspert u oblasti energetike, član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević. "Troškovi transporta", kada je o Elektroprivredi BiH riječ, koštaju 0,0853 u višoj, odnosno 0,0426 KM po kilovat-satu u nižoj tarifi, koja se obračunava rad-nim danima i subotom od 13 do 16 i od 22 do 07 sati, a nedjeljom cijeli dan.

Sistemska usluga

Cijene struje za domaćinstva u RS od 1. januara su više u prosjeku za 7,7 posto, a odlukom Regulatorne komisije za energetiku RS iz decembra prošle godine cijene mrežarine iznose 0,0509 KM po kilovat-satu kod jednotarifnih, a kod dvotarifnih brojila 0,0335 u periodu s nižom, odnosno 0,669 KM po kilovat-satu u višoj tarifi. Osim elektroprivredama, prikupljeni prihodi raspodjeljuju se kroz naknade za pružene usluge Elektroprenosu BiH, Nezavisnom operato-ru sistema, a dio čini i tarifa za sistemsku uslugu.

Miljević naglašava da bi sredstva od mrežarina trebala pokriti troškove održavanja postojeće prijenosne i distributivne mreže i investicije u njihov daljnji razvoj, ali da je jako teško ocijeniti kako se ona troše. Apsurdnom smatra činjenicu da BiH, za razliku od Crne Gore, na primjer, nema uvedenu tzv. G komponentu, po kojoj bi dio ovih naknada trebali plaćati i proizvođači, a posebno izvoznici, koji u sadašnjim uvjetima mrežu koriste besplatno.