Fiskalne reforme na stolu Parlamenta FBiH: Teret s rada prebaciti na potrošnju?

Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održava tematsku sjednicu posvećenu fiskalnim reformama, u saradnji s predsjedavajućim Draganom Miokovićem. Istovremeno, Vlada Federacije BiH održala je sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, na kojoj su razmatrane izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH. Predstavnici Vlade će se pridružiti raspravi u Parlamentu.

Iako detalji predloženih izmjena još nisu zvanično objavljeni, poznato je da su zastupnici Admir Čavalić i Almedin Aliefendić ranije predložili značajno smanjenje doprinosa na plaće. Njihov prijedlog uključuje smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) sa 23% na 17%, doprinosa za zdravstvo sa 16,5% na 12,5%, te izdvajanja za slučaj nezaposlenosti sa 2% na 1,5%. Time bi se ukupni doprinosi na plaću smanjili s trenutnih 41,5% na 31%.

Mioković: Ovo je jedna od najvažnijih ekonomskih odluka u poslijeratnoj BiH

Predsjedavajući Dragan Mioković istakao je da ova sjednica pokazuje visok nivo parlamentarizma u FBiH, odgovornost zakonodavne vlasti, konstruktivnost opozicije i samopropitivanje pozicije.

"Odluka o minimalnoj plati u FBiH, povodom koje je sazvana ova tematska sjednica, jedna je od najvažnijih ekonomsko-političkih odluka u poslijeratnoj BiH i najznačajnija odluka vlade u cijelom mandatu. Minimalac od 1.000 KM nije upitan, ali treba mijenjati njegova oporezivost i postići balans između poslodavca, radnika i države. Ono što je radnik dobio ovom odlukom treba dodatno povećati, ali teret tog povećanja ne može i ne smije snositi samo poslodavac", izjavio je Mioković.

Naglasio je da je traženje balansa odgovornost države, odnosno Vlade FBiH i Parlamenta FBiH. "Doprinosi se moraju smanjiti, ne samo da bi se olakšalo poslovanje velikog broja privrednih subjekata, već i kako bi se omogućilo da manji biznisi budu zaštićeni i stimulisani za rast i širenje. Ukupne obaveze u vidu poreza i doprinosa na platu od 1.000 KM, koje iznose 726 KM ili 72,6%, su previsoke i moraju biti revidirane", istakao je.

Mioković je istakao da Vlada prethodno nije osigurala set fiskalnih zakona koji bi otklonili ove nedoumice i garantovali sigurnost kako radnicima kroz povećanja primanja, tako i državi kroz redovno punjenje fondova, ali i poslodavcima kao ključnim nosiocima ekonomske stabilnosti.

Vlada je predstavila javnosti plan po kojem bi fiskalizacija, a zatim i proces usvajanja i implementacije fiskalnih zakona, trebali biti završeni do prvog kvartala 2026. godine.

Fiskalne reforme moraju biti sveobuhvatne

Mioković je naglasio da svako predloženo smanjenje stope doprinosa bez adekvatnog oporezivanja drugih oblika primanja može ugroziti održivost budžeta i fondova.

"Polovična rješenja nisu prihvatljiva. Da bismo omogućili održivost sistema, moramo povećati poreze na dohodak, dobit, nepokretnosti, dividendu, imovinu i nasljeđe. Takvom poreskom politikom osigurala bi se pravednija raspodjela bogatstva", rekao je Mioković.

Posebno je naglasio problem sive ekonomije, ističući da se u BiH izbjegava plaćanje poreza u većoj mjeri nego što se prijavljuje.

"Pitanje je u kojoj mjeri bi nam poreska reforma uopšte bila potrebna na ovako visokom nivou i sa ovakvim iznosima. BiH je poreski raj za bogate – minimalni porezi, a neki čak ni ne postoje, poput onih koji se odnose na bogatstvo. Razlog za to je privlačenje stranih investicija, ali ta strategija nije dala rezultate. Mi bismo imali više stranih investicija da smo imali veće poreze na bogatstvo, ali da smo istovremeno ponudili sigurnost kapitala", zaključio je Mioković.

Čavalić: Fiskalne reforme se moraju voditi u Parlamentu

Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, Admir Čavalić, podsjetio je na razloge održavanja ove sjednice, ističući da je neophodno pitanje fiskalnih reformi vratiti u institucije Federalnog parlamenta.

"Ključne fiskalne reforme ne mogu se voditi kroz uredbe bilo koje vlade, već moraju biti predmet rasprave u parlamentarnim klupama. Odluka Vlade FBiH od 31. decembra 2024. izazvala je reakcije ključnih aktera na tržištu, jer je donesena bez adekvatnog socijalnog dijaloga. Takav pristup može rezultirati otpuštanjima i smanjenjem investicija. Bruto plata od 1.744 KM čini trošak rada u BiH skupljim od većine razvijenih evropskih zemalja", izjavio je Čavalić.

Naglasio je da ova sjednica predstavlja nužan korak ka pronalaženju rješenja koja će zadovoljiti interese svih strana te da Predstavnički dom Parlamenta FBiH mora imati proaktivnu ulogu.

"Dijalog sa svim akterima u Parlamentu FBiH nema alternativu", istakao je Čavalić.

Porezni teret na rad kao ključni problem

Izrazivši vlastito mišljenje, Čavalić je zaključio da je sjednica donijela rezultate, budući da je Vlada u isto vrijeme razmatrala moguće izmjene kroz sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća.

"Na određeni način ispunjen je zahtjev, jer je uslijedila reakcija. Svaki fiskalni sistem u svijetu počiva na nekoliko temelja – potrošnji, radu, kapitalu i nekretninama. Ključni problem Federacije BiH je što je teret fiskalnog sistema pretežno na radu. Ako se rad previše optereti, a granice ostanu otvorene, radnici će odlaziti vani. Stoga bi bilo korisno prebaciti dio fiskalnog tereta sa rada na potrošnju, što bi bilo u skladu s ranijim reformskim procesima", rekao je Čavalić.

Dodao je da oporezivanje nekretnina trenutno nije moguće zbog neregulisanog pitanja nelegalne gradnje, dok bi oporezivanje kapitala bilo idealno, ali da politički rizici u BiH ne nude garanciju da kapital neće otići u susjedne zemlje.

"Zato, kao ekonomista, smatram da je oporezivanje potrošnje najpravednije. Potrošnju možemo birati – hoćemo li više ili manje trošiti. Ali raditi, svako mora. Takođe, moramo razmišljati o inkluzivnosti finansijskih institucija, umjesto da ih pretvaramo u represivne institucije sa previše inspekcija i kazni", istakao je Čavalić.

Zaključio je da se rješenja mogu pronaći kroz partnerstvo između institucija, privrede, građana i potrošača, kako bi se fiskalna politika prilagodila stvarnim potrebama tržišta i doprinijela ekonomskom rastu.

Akta redakcija