U odnosu na EU zemlje, BiH ima oko 30% veći godišnji kapacitet sunčevog zračenja

Dok se razvoj velikih solarnih elektrana u BiH odvija prema planu, a industrijski sustavi već nadmašuju zacrtane ciljeve, mala postrojenja za vlastitu potrošnju daleko zaostaju.

U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena obnovljivi izvori energije postaju ključni element u borbi za održivu budućnost.

Posljednjih godina svjedočimo nevjerojatnom napretku u sektoru obnovljivih izvora energije, prenosi Večernji list.

Solarna i vjetroenergija prednjače u ovom zelenom preokretu bilježeći rekordne instalacije te značajno povećanje učinkovitosti.

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), globalni kapacitet obnovljivih izvora energije dosegnuo je impresivna 3064 gigavata (GW) krajem 2023. godine.

NAJJEFTINIJA ENERGIJA

Ovaj rast nije samo broj na papiru, on predstavlja stvarnu promjenu u načinu na koji proizvodimo i koristimo energiju. Solarna fotonaponska tehnologija, primjerice, doživjela je dramatičan pad troškova iznad 80% u posljednjem desetljeću, čineći solarnu energiju jednim od najjeftinijih izvora energije danas.

Od svih obnovljivih izvora energije, solarna energija predstavlja jednu od najboljih opcija jer ima brojne prednosti kao što su najmanji negativan utjecaj na okoliš (nema zvuka, nema emisije zagađujućih tvari u atmosferu), isplativost, pouzdanost i održivost. Pogodna je za velike i male energetske potrebe. Jedna od najboljih opcija za korištenje solarne energije je fotonaponska (PV) tehnologija jer je najčišća i neograničena energija koju proizvode solarni energetski sustavi.

U drugom desetljeću 21. stoljeća u BiH se proizvodi više od polovine (60%) električne energije iz ugljena, hidroelektrane daju 35%, a vjetroelektrane samo 2%. Razlog za nedovoljnu iskorištenost je u visokom početnom trošku ulaganja u solarne izvore energije te nedostatku pravne regulative zbog činjenice da BiH nije članica EU-a.

Zemlja je do sada primijenila tek polovinu regulatornih promjena pri usklađivanju regulative iz područja OIE s europskim. BiH, zbog svoje klime, ima snažan potencijal za solarnu energiju s oko 2000 sati godišnje sunčeve svjetlosti, a regije u južnom dijelu zemlje (Hercegovina) imaju oko 2400 sati godišnje sunčeve svjetlosti i količinom zračenja od 1500 kWh/m² godišnje. Fotonaponski energetski potencijal BiH iznosi 70,5 × 106 GWh ozračene energije godišnje.

Za primjenu fotonaponske (PV-a) tehnologije od velike je važnosti da je kontinuirana sunčeva svjetlost dostupna tijekom cijele godine od 9 do 15 sati zbog 80% energije sunčeva zračenja koju Zemlja u tom razdoblju prima. BiH ima oko 30% veći godišnji kapacitet sunčeva zračenja od nekih zemalja u središnjoj i sjevernoj Europi (Njemačka, Švedska, Poljska).

PLANOVI

Nije tajna da BiH ima ogroman potencijal za proizvodnju solarne energije, ali on našoj zemlji još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Službene procjene raspoloživog potencijala ne postoje, no stručnjaci ističu da su kapaciteti mnogo veći od trenutačno realiziranih projekata.

Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) BiH, do 2030. godine planirano je 900 MW velikih fotonaponskih elektrana, 92 MW industrijskih solarnih sustava, 500 MW malih sustava za potrošače - proizvođače, poznatih kao prosumeri. Dok se razvoj velikih solarnih elektrana odvija prema planu, a industrijski sustavi već nadmašuju zacrtane ciljeve, prosumeri - mala postrojenja za vlastitu potrošnju - daleko zaostaju.

Glavni izazov leži u nedovršenoj regulativi. Iako su tehničke mogućnosti priključenja ovih sustava na niskonaponsku mrežu već dokazano moguće - do čak 500 MW bez većih intervencija - izrada ključnih podzakonskih akata kasni više od godinu dana.

Zanimljivo, usporedba s Crnom Gorom, koja ima četvrtinu potrošnje električne energije u odnosu na BiH, pokazuje da je u njihov sustav već priključeno više od 7000 prosumera ukupne snage veće od 70 MW - i to bez značajnijih prepreka. BiH ima neosporne prednosti kada je riječ o razvoju solarne energije.

Sunčani potencijal, tehnička podrška i iskustva drugih zemalja jasno pokazuju da BiH može značajno unaprijediti svoju energetsku neovisnost i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Razvoj prosumerskih sustava predstavlja ne samo energetsku već i financijsku priliku za građane i poduzeća.