Od 36% poduzetnika koji posluju u sivoj zoni 42,7% njih posluje duže od dvije godine

Poduzetništvo u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim sistemskim izazovima, a jedan od najznačajnijih je prisutnost sive ekonomije. Detaljna analiza Investicijske fondacije Impakt, provedena na uzorku od 335 poslovnih poduhvata iz 69 lokalnih zajednica, osvjetljava ključne probleme s kojima se suočavaju novi poduzetnici, ali i moguća rješenja za njihovo prevazilaženje.

"Poduzetnici koji su učestvovali u istraživanju suočavaju se s brojnim izazovima, a najistaknutiji problemi odnose se na složene administrativne procedure, dugotrajnu registraciju biznisa i visok nivo fiskalnih i parafiskalnih nameta. A cilj upravo ove analize je da po prvi put imamo sveobuhvatan uvid u poduzetnički ekosistem BiH", kazao je Senajid Đozo, izvršni direktor Investicijske fondacije Impakt.

Poduzetništvo je temelj za život i rad

Profesor ekonomije Željko Šain, recenzent ovog istraživanja je naglasio ključnu ulogu poduzetništva u svakodnevnom životu i radu.

"Poduzetništvo je temelj za život i rad – bez njega nema normalnog funkcionisanja društva. Ovaj projekat ima suštinsku važnost za ekonomsku politiku BiH, ali i za sve koji žele poslovati i trgovati s našom zemljom. Svaka osoba treba pronaći svoje mjesto na tržištu rada i proizvodnje, jer time doprinosimo ne samo razvoju pojedinca već i napretku države u cjelini", rekao je Šain.

Istraživanje je pokazalo da je 28,7% novih poduzetnika u BiH prije formalne registracije poslovalo u sivoj zoni, dok njih 7,5% nije željelo odgovoriti na ovo pitanje. Ove brojke ukazuju da je znatan broj biznisa započeo svoje poslovanje izvan zakonskih okvira, što je očit pokazatelj poteškoća u formalizaciji poslovanja.

Posebno zabrinjava podatak da je 42,7% onih koji su poslovali u sivoj zoni to radilo duže od dvije godine, dok je 13,5% poslovalo nelegalno između jedne i dvije godine. Ovi podaci sugeriraju da poduzetnici nisu nužno protiv zakonitog poslovanja, već da ih birokratske prepreke i troškovi registracije drže u neformalnom sektoru.

Formalizacija biznisa: Prednosti i prepreke

Unatoč izazovima, većina novih poduzetnika prepoznaje prednosti legalnog poslovanja. Gotovo 64% ispitanika izjavilo je da nisu poslovali u sivoj zoni prije registracije, što pokazuje da postoji volja za formalizacijom poslovanja ako su uvjeti povoljni.

Proces registracije, međutim, ostaje kompleksan i dugotrajan. Više od 50,4% novih poduzetnika navelo je da im je registracija trajala više od mjesec dana, dok je kod 11,9% proces trajao više od tri mjeseca. Iako 44,8% ispitanih tvrdi da su uspjeli registrirati biznis u roku od mjesec dana, mnogi su morali angažirati pravne savjetnike kako bi ubrzali proceduru, što je generiralo dodatne troškove.

Dominacija obrta kao poslovnog modela

Istraživanje je pokazalo da su obrti dominantan oblik registracije novih biznisa u BiH. Čak 70,1% novoosnovanih poduhvata registrovano je kao obrt, dok je 25,4% registrovano kao d.o.o. Ostali oblici registracije imaju zanemariv udio.

Poduzetnici obrte doživljavaju kao jednostavniji i fleksibilniji oblik poslovanja u odnosu na d.o.o., koji se smatra više prikladnim za ozbiljnije poslovne poduhvate sa većim brojem zaposlenih i širim spektrom usluga. Većina novih poduzetnika pokrenula je svoj biznis kao osnovnu djelatnost (84,1%), dok se manji broj odlučio za obrt kao dopunsku ili dodatnu djelatnost.

Utjecaj birokratije i potencijalna rješenja

Birokratske prepreke predstavljaju jedan od ključnih problema u registraciji biznisa u BiH. U poređenju s regionalnim primjerima, BiH zaostaje u brzini i efikasnosti registracije. U Hrvatskoj, putem sistema START, biznis se može registrovati u roku od pet dana, dok u Srbiji Agencija za privredne registre donosi rješenje u roku od tri dana.

Moguća rješenja za poboljšanje sistema uključuju:

• Digitalizaciju procesa registracije
• Uvođenje jednošalterskog sistema (one-stop shop)
• Smanjenje broja potrebnih dokumenata
• Smanjenje troškova registracije
• Bolju koordinaciju između institucija
• Obuku službenika u nadležnim institucijama
• Redovne evaluacije mjera podrške poduzetništvu

Siva ekonomija u BiH ne može se ignorisati, ali ni posmatrati isključivo kao negativan fenomen. Ona može biti pokazatelj poduzetničkog potencijala koji nije mogao pronaći put u formalne tokove zbog administrativnih prepreka.

Mjere podrške novim poslovnim poduhvatima ne bi trebale isključivati one koji su se već bavili određenom djelatnošću u sivoj zoni, već ih motivirati da legaliziraju poslovanje kroz olakšice i podsticaje.